Analiza Ekonomskog laba

ŠTIVO ZA DIZANJE RASPOLOŽENJA Devet pokazatelja da je hrvatski gospodarski rast robustan

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 29.08.2017. u 14:55

Karlovac, 230817.
HS Produkt, hrvatska tvornica oruzja.
Na fotografiji: pogon za proizvodnju.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Iz pogona HS Produkta

Uoči sutrašnje objave procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, ekonomist Ivica Brkljača je u tekstu objavljenom na Ekonomskom labu pobrojao ključne makro pokazatelje za prvu polovicu 2017. i analizirao što nam oni govore, uz zaključak: čini se kako je gospodarski rast za sada vrlo robustan.

Makroekonomisti procjenjuju inače da se rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ubrzao na 3 posto na godišnjoj razini.

Brkljačino štivo je poučno, pa i prilično dobro za podizanje raspoloženja, ali on dodaje i par napomena: trenutne vanjske okolnosti su povoljne, pa bi nas usporavanje rasta u Europi “ponovno moglo podsjetiti na strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva”. Također, propuštamo, čini se, dobru priliku da se pokrenu ozbiljnije reforme. 

Evo ukratko što je sve pobrojao:

1. Bez obzira na probleme u Agrokoru i blagi pad industrijske proizvodnje koji je zabilježen u ožujku i travnju, u odnosu na prvih 6 mjeseci lani industrijska proizvodnja veća je za 2,1 posto.

2. Građevinarstvo je lani zabilježilo oporavak, a još jače ubrzanje vidljivo je i ove godine. Primjerice, ukupna predviđena vrijednost radova veća je za 49,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. 

3. Robni izvoz i uvoz od početka godine ponovo snažno rastu. U prvih 5 mjeseci ove godine  izvoz je porastao 17,4 posto, a uvoz 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Danas je hrvatski robni izvoz na oko 40 posto višoj razini nego što je bio 2008. (dok je uvoz otprilike na istoj razini kao 2008.) i daje sve važniji doprinos ukupnom izvozu I u konačnici BDP-u.  

4. Turizam ove godine ponovno obara rekorde s porastom broja dolazaka I noćenja za 23 posto u prvih šest mjeseci.  

5. Nakon 3 godine dezinflacijskih pritisaka, ove godine bilježimo povratak inflacije. Ona je za sada umjereno niska (indeks potrošačkih cijena u prvom dijelu godine je porastao za 1,1 posto na godišnjoj razini), a možda najveće „glavobolje“ zadaje štedišama u bankama jer je i otprije niske kamatne stope na štednju učinila realno negativnima. 

6. Zaposlenost nastavlja rasti prosječnom stopom od oko 1,8 posto na godišnjoj razini, a to predstavlja otprilike 27 tisuća više osiguranika u odnosu na iste mjesece lani. 

7. Gotovo paralelno s oporavkom BDP-a u Hrvatskoj započeo je i rast plaća, a u ožujku ove godine smo zabilježili da je prosječna neto plaća prvi put prešla šest tiuća kuna.    

8. I u prvom polugodištu ove godine potrošnja je nastavila rasti te je zaključno s lipnjem zabilježeno ukupno 34 mjeseca neprekinutog rasta trgovine na malo. Ovaj oporavak potrošnje, kao najveće sastavnice BDP-a, nije pogonjen rastom zaduživanja građana  nego rast potrošnje dolazi od rasta plaća, rasta zaposlenosti i porasta broja dolazaka turista.

9. Javne financije su napokon stabilizirane. Iako još uvijek visok za zemlju poput Hrvatske, trend rasta javnog duga je preokrenut i isti je počeo padati. 

ELIPSO

Izdvajamo