Zbog više ubranih poreza, ali i boljeg korištenja fondova EU, državna nam je blagajna imala značajan rast prihoda u prvih pola godine. Ukupno, prihodi su narasli 10,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Što nam to govori? Da su poduzeća bolje poslovala, te da su se napokon počeli zahuktavati projekti financirani iz europskog proračuna.
Uglavnom, prema podacima koje je u petak iznio ministar financija Zdravko Marić, porezni su prihodi u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna. Od porezna na dobit je 'sjelo' 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, a od poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više.
Budući da je turistička sezona u punome jeku, očekuje se, kako je to rekao Marić, nastavak pozitivnih kretanja.
Koliki je bio prihod iz EU fondova u prvih šest mjeseci? Oko 4,2 milijarde kuna, ili 52,5 posto višoj nego lani. Do kraja godine bi taj bi iznos trebao minimalno rasti za oko 3 milijarde kuna, optimističan je ministar na odlasku.
Nabraja da su za 16,7 posto, na 6,7 milijardi kuna, rasli i prihodi od imovine, uplata dobiti trgovačkih društava, HNB-a i sl., kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina - za 22,2 posto, na 7,3 milijarde kuna, na što su bitno utjecale izmjene u sustavu trošarina na energente i duhanske proizvode iz prošle godine.
Što je podbacilo? Prihodi od privatizacije. Od planiranih 1,6 milijardi kuna prihoda privatizacije, ostvareno je tek oko 400 milijuna kuna, uglavnom od prodaje nekretnina te dionica Končara i nekih turističkih kompleksa. Plan vjerojatno neće biti ispunjen jer su zbog parlamentarnih izbora i tehničke vlade privatizacije na ledu, iako još postoji šansa da se uskoro nastavi s prodajom dionica Imperijala i Sunčanog Hvara.
Unatoč rastu prihoda, u državnoj matematici oko proračuna ostaje, naravno, i dalje ključno pitanje kako će se kontrolirati državni rashodi i nastaviti smanjivati deficit. Trend je sada dobar.