Hrvati vole gotovinu, ali...

VISINO ISTRAŽIVANJE Povećanje elektronskog plaćanja za 10 posto godišnje, brzo bi značajno smanjilo sivu ekonomiju

    AUTOR:
    • Dean Žugčić

  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2017. u 14:23

Zagreb, 060617. Ilica 71.
BIZkoshnici.
Ekonomski institut Zagreb (EIZ) predstavio je rezultate studije kompanije Visa Povezanost elektronskog poslovanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj.
Na fotografiji: Davor Krsul.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Davor kršul, Visa

Hrvati vole plaćati gotovinom, a kartično i elektronsko plaćanje može pomoći u suzbijanju sive ekonomije, istaknuto je danas u Zagrebu na predstavljanju rezultata studije „Povezanost elektronskog poslovanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj“. Istraživanje je za Visu proveo Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ), a ono je pokazalo da bi 73 posto građana voljelo da se sve javne usluge u Hrvatskoj mogu plaćati kartično ili elektronski.

- Ovo istraživanje nam govori da Hrvati i dalje vole plaćati gotovinom. Međutim, oni su voljni plaćati bezgotovinski i prepoznaju prednosti takvog plaćanja – rekao je Davor Kršul, Visa Country Manager za Hrvatsku.

Gotovinsko plaćanje preferiraju muškarci – 60 posto njih uopće ne koriste kartično ili elektronsko plaćanje za razliku od 40 posto žena. Bezgotovinskim plaćanjem se najviše koriste obrazovaniji građani od dobi 45 do 54 godine koji imaju više prihode i žive u gradovima. 

 - Više od polovine građana bi rado zamijenilo gotovinsko plaćanje s kartičnim ili elektronskim kada bi im se pružila prilika. Beskontaktno plaćanje je definitivno budućnost - istaknuo je Kršul.

Ispitanici sve kućne popravke i usluge dadilja plaćaju samo gotovinom, a njih 77 posto gotov novac koristi za plaćanje osobnih usluga, poput usluga frizera, pedikera te kozmetičara. Nadalje, njih 74 posto plaća gotovinom plaća na tržnicama. Oko 50 posto ispitanika odgovara da gotovinu koristi i pri plaćanju računa za komunalne usluge, telefon, internet i mobitel ili TV pretplatu, a čak 83 posto za plaćanje u kafićima, slastičarnicama i pekarnicama.

 - Ovim istraživanjem željeli smo vidjeti kako građani percipiraju ulogu kartičnog i elektronskog poslovanja u suzbijanju sive ekonomije i što ljudi misle o takvom načinu plaćanja -  Jelena Budak, voditeljica istraživačkog tima pri Ekonomskom Institutu u Zagrebu.

Tri su grupe proizvoda i usluga u kojima prevladava udio neprijavljenih transakcija. Kod čak 62 posto kupnji na tržnici nije izdan račun, 45 posto kod kućnih popravaka, a četvrtina kod sportskih usluga. Najveći broj prodavatelja koji ne izdaje račun nalazi se u središnjoj Hrvatskoj.

Ipak, 71 posto građana smatra da kartično i elektronsko plaćanje smanjuje poreznu utaju i sivu ekonomiju. Hrvatska je u 2016., kaže Kršul,  imala 27,1 posto udjela sive ekonomije u BDP-u.

Rumunjska, koja ima oko 28 posto udjela sive ekonomije, uvela je nacionalnu strategiju poticanja kartičnog plaćanja poreza i za sustav socijalnih davanja. Kako bi što više smanjili sivu ekonomiju koja nije pod nadzorom poreznih „škara“, Rumunjska je uvela porezne olakšice za elektronska plaćanja karticama u onim sektorima u kojima je utvrđeno da su pogođeni sivom ekonomijom.

 - Povećanje elektronskog plaćanja za 10 posto godišnje tijekom četiri godine za redom rezultirat će smanjenjem sive ekonomije za pet postotnih bodova – napomenu je Kršul.

ELIPSO

Najnovije