Hrvatska će uskoro dobiti prvi domaći fond za financiranje startupova u inicijalnoj fazi njihova razvoja, za koji je Grad Zagreb omogućio pet milijuna kuna početnih sredstava, otkrio nam je Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb i inicijator ovog projekta.
Fond bi ulagao u startupe u prvoj, seed fazi razvoja, kada je već osmišljen konkretan proizvod ili prototip, no potrebna mu je podrška. Radilo bi se o najnižim razinama investiranja u tvrtke vrijedne do 200.000 eura. Fond pritom neće biti ograničen na jednu industriju, nego će biti “horizontalan” kako bi mogao obuhvatiti sve što ima dobar potencijal.
- To je model koji se može primjenjivati u različitim industrijama, pa je u budućnosti moguće očekivati i njegove instance za specijalizirana područja - objasnio je Šesnić.
REALNA OČEKIVANJA
U zagrebačkom gradskom proračunu za 2017. godinu već je rezervirano pet milijuna kuna za taj “seed fond” tj. fond sjemenskog kapitala, a ako se pokaže uspješnim, kumulativno bi se godišnje iz proračuna izdvajao isti iznos. Šesnić procjenjuje da bi u razdoblju od pet godina bilo izdvojeno ukupno 25 milijuna kuna. No, iz Razvojne agencije očekuju i podršku investitora, kako fizičkih osoba tako i kompanija, koji bi također ulagali u fond s ciljem poticanja inovativnog poduzetništva.
- Očekujemo velik interes i želimo prikupiti barem 15 milijuna kuna za početak funkcioniranja fonda. To su realna očekivanja - otkriva Šesnić.
Minimalna investicija koju propisuje regulativa European venture capital funds (EuVECA) iznosila bi 100.000 eura. Zagrebački fond za startupove bio bi prvi u Hrvatskoj u skladu s tom regulativom Europske komisije, koja ujedno propisuje da 70 posto plasmana investicija odlazi na udjele tvrtke, dok je ostalih 30 posto namijenjeno garancijama i zajmovima. U zagrebačkoj Razvojnoj agenciji nadaju se da će fond početi s radom nakon ljetne sezone. Iznos investicija u startupove u prosjeku bi se kretao oko 50 tisuća eura, no ovisno o specifičnostima pojedinog startupa, mogao bi biti manji ili veći. O dodjeli investicija odlučivalo bi društvo koje bi verificirala Hanfa, biralo bi se putem javnog natječaja, nakon čega će fond dobiti svoj naziv. Model za stvaranje fonda je pripremljen, a nakon rješavanja potrebnih tehnikalija bit će, nadaju se, i osnovan.
PODRŠKA OSIGURANA
- Iako su fondovi ovakvog tipa rizični, iskustva iz država poput Izraela, Poljske i nordijskih zemalja pokazala su da su oni dugoročno održivi - istaknuo je Šesnić.
Za fond su se za sada zainteresirale razne institucije. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj već mu je dalo podršku, kao i HAMAG-BICRO te HBOR. Budući da su u predstavljanju plana krenuli odozdo, još se čeka da incijativu za osnivanje fonda podrži i Ministarstvo gospodarstva. Time bi, uz gradsku, dobili i podršku na nacionalnoj razini, što bi im puno značilo. Nadaju se da će i dobiti podršku na razini Europe, i to putem Europskog investicijskog fonda s kojim trenutno vode pregovore, naglašava Šesnić.
Dodaje da je incijativa za osnivanje ovakvih fondova bilo prije, no iz različitih razloga nisu zaživjele. Equity fondovi poput ovoga budućnost su u poticanju tehnološkog razvoja s obzirom na to da modeli dosadašnjih bespovratnih sredstava nakon 2020. vjerojatno više neće biti dostupni, zaključuje Šesnić.
- Želimo stvoriti cjelovit paket za ekosustav startupa - naglasio je Šesnić, dodavši da Hrvatskoj nedostaje fond, koji će mladima omogućiti da ostvare svoje poduzetničke ideje.