Da je Hrvatska imala konzistentnu ekonomsku politiku, i tečajna politika je mogla biti drukčija.
Poruka je to bivšeg guvernera Željka Rohatinskoga , koji je u intervjuu za Novi list sumirao 12 godina svojeg mandata na čelu središnje banke i iznio očekivanja daljnjeg kretanja hrvatskoga gospodarstva.
Nužna suradnja svih
- Na vaše izravno pitanje bi li HNB bio spreman inicirati ili dopustiti i drugačiju razinu tečaja, odgovor je načelno - da, uz uvjet da bi takva politika tečaja predstavljala konzistentni dio ukupne ekonomske politike. Međutim, takve konzistentne politike nije u proteklih 12 godina nikada bilo - odgovorio je Rohatinski na pitanje Novog lista kako gleda na mogućnost devalvacije kune, što zagovara dio hrvatskih izvoznika.
No, ostavimo li sa strane pitanje tečaja kune, oko kojeg će uvijek biti nezadovoljnika, bivši je guverner time zapravo otvorio pitanje usklađivanja ekonomskih politika u Hrvatskoj. Radi se o suradnji monetarne politike, čiji je protagonist HNB, i fiskalne politike, koju provodi Vlada. Te su dvije politike u Hrvatskoj često išle u različitim, pa i suprotnim smjerovima. Posljedica je to, tvrde ekonomisti, izostanka jasnih ciljeva.
Nekadašnji ministar financija Mato Crkvenac, za čijeg je mandata u Račanovoj vladi Rohatinski i postao čelni čovjek HNB-a, ističe kako se izoliranim potezima samo jedne politike, bila ona monetarna ili fiskalna, ništa ne može napraviti. No, ako se radi o skupu mjera, usmjerenih prema određenom cilju, onda je to druga priča. Neovisni ekonomist Ante Babić kaže da “u Hrvatskoj nikada nije bilo jasnog cilja ekonomske politike”.
- Čak i kada je imala programe i startegije, Vlada ih nikada nije u potpunosti provodila, već su one završavale u ladicama - kaže Babić. I sam Rohatinski u intervjuu neizravno upućuje na praksu političara da se neprovođenjem reformi ne zamjeraju biračima. Tako, primjerice, javnu potrošnju u Hrvatskoj ocjenjuje kao “hipertrofiranu” te upozorava kako je treba smanjiti. No, u protekle četiri godine visina i struktura rashoda nije se značajnije promijenila, a posljedica je rast manjka proračuna i javnoga duga.
Tehnokratska vlada
Bivši guverner upozorava i na neadekvatnu reakciju svih hrvatskih vlasti na recesiju te ističe kako još nema pomaka na bolje. I dok se novi udar recesije iz EU prelijeva preko hrvatskih granica, u Hrvatskoj još nema impulsa koji bi preokrenuli negativne ekonomske trendove.
- Procjenuje se da će u 2012. doći do daljnjeg smanjenja BDP-a i svih njegovih bitnih komponenti - upozorava Rohatinski. Smatra i da bi traženje pomoći MMF-a bila najgora opcija jer će to značiti da je Hrvatska izgubila kreditni rejting ili da aktualna politika traži alibi za provođenje fiskalnih ciljeva. Ne vidi potrebu ni za tehnokratskom vladom, niti sebe kao Marija Montija. To u Hrvatskoj nije izvedivo, a koalicija je ionako stabilna.