Dvije milijarde poruka, fotografija i videoisječaka razmijeni se svaki dan preko WhatsAppa, Instagrama i Facebook Messengera, a još dodatnih milijardu putem Snapchata.
Samo preko WhatsAppa svakog mjeseca komunicira 1,1 milijarda ljudi, dodatnih 800 milijuna preko Facebooka.
I dok korisnici život bez njih ne mogu zamisliti, telekom giganti ljutito ih opisuju kao “over the top” servise, aplikacije koje nude brzo, jednostavno i gotovo besplatno komuniciranje koji pritom koriste milijarde vrijednu infrastrukturu bez ikakve naknade, a istovremeno na njima bildaju svoju vrijednost, i sve što telekomima ostaje jest sitniš za podatkovni promet koji korisnici za besplatno zvanje preko Skypea, WP-a ili Vibera potroše.
Do kraja godine, međutim, stvari bi se mogle drastično promijeniti. Već kroz tri tjedna Europska komisija objavit će prijedlog novog ePrivacy zakona koji za cilj ima američke gigante poput Microsofta (vlasnici Skypea) i Facebooka (vlasnici WhatsAppa) obvezati da se počnu pridržavati strožih odredbi o sigurnosti i povjerljivosti podataka.
Pojednostavljeno, Europska unija želi više kontrole nad tim servisima, a onda i udio u zaradi. Između ostalog, kako tvrdi Financial Times, čiji su novinari upravo dobili uvid u nacrt zakona, ti bi se servisi na tlu Europe morali pravno izjednačiti s tradicionalnim telekomima koji zbog njih gube profite. Od Vibera, WhatsAppa i sličnih traži se da u zemljama EU budu registrirani za telekomunikacijsku djelatnost.
Kraj besplatnog
To znači, spekuliraju strani mediji, da će od servisa biti zatraženo da prije svega omoguće nacionalni pristup hitnim brojevima, poput policije, hitne pomoći i vatrogasaca.
Nadalje, od njih će se tražiti da na tlu Europske unije otvore svoje podatkovne i korisničke centre. Još je važnije da istražiteljima u slučaju sumnje na terorizam omoguće pristup porukama i pozivima korisnika koji su sada uglavnom kriptirani. No, znači li stroža regulacija i kraj besplatnih usluga? Hoćemo li umjesto jeftinijih poziva i poruka (u srpnju 2017. ukida se roaming u EU) ustvari plaćati više za WP, Viber, Skype i slično?
Zasad je nejasno.
Nakon što prijedlog zakona bude objavljen u rujnu slijedi višemjesečna rasprava svih zemalja članica i žestoko lobiranje, a analitičari smatraju da će Unija svakoj državi članici dopustiti da sama regulira to područje.
Prema jednom istraživanju, trenutačno oko 54 posto prihoda od internetskih usluga na tlu Europe (oko 315 milijuna stanovnika ima pristup internetu) odlazi u ruke američkih IT kompanija, a europski telekomi godinama se žale da njihovi “over the top” servisi nisu dužni ulagati u infrastrukturu i plaćati poreze. Stoga se može očekivati da bi mnoge članice mogle postrožiti pravila.
Dakle, novi porezi su izgledni, ali o njima se zasad malo zna, kao i o tome hoće li to značiti kraj besplatnog WhatsAppa ili Skypea za krajnje korisnike.
Do 2020. na tlu EU u razvoj digitalnih tehnologija i mreža planira se uložiti oko 20 milijardi eura, a EK sada osim od građana taj novac želi namaknuti i od američkih IT tvrtki poput Googlea ili Facebooka.
Stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura kaže kako servisi poput Skypea snažno konkuriraju tradicionalnim telekomima i svoje usluge nude koristeći njihovu infrastrukturu.
- Hrvatski Telekom je već pokušao stvoriti pravne preduvjete za ograničavanje pristupa takvim uslugama, što bi bio značajan udar na životni stil mladih - kaže Lubura i dodaje da bi to predstavljalo opasan presedan jer usluga pristupa internetu mora omogućiti pristup svemu što se na internetu nalazi.
Reakcija
- Ako bismo danas dopustili da nam ograniče Skype, već sutra bi nam ograničili videosadržaje, Facebook i tko zna što još - tvrdi.
Stoga je, kaže, već tada, na prvu naznaku pokušaja Hrvatskog Telekoma osobno obavijestio javnost o njihovim namjerama pa je odluka povučena.
- Sada se traži način kako prisiliti te, mahom američke kompanije da na neki način igraju po pravilima koja vrijede za sve operatore, ali ne i za njih, pokušava ih se prisiliti da dio zarade ostave i ondje gdje je ubiru - objašnjava.
Lubura vjeruje da se rješenje neće pronaći brzo ni jednostavno, ali je siguran da drastičnih poteza poput zabrane korištenja VoIP aplikacija poput Skypea ili WhatsAppa ipak neće biti. Smatra da će korisnici ponovno snažno reagirati na prvu naznaku da se o nečemu takvome uopće razmišlja.
- Svakako, europska tijela će propisivati samo okvire, a o našim će zakonima i političarima ovisiti kakvo će točno rješenje biti implementirano u Hrvatskoj. Borba za pravo na pristup svim internetskim sadržajima je, uz zalaganje za bolju telekomunikacijsku infrastrukturu, ključno pitanje koje će dobrim dijelom zacrtati put razvoja naše zemlje - zaključuje.
Nova ePrivacy regulativa bi zapravo zamijenila onu iz 2002. godine koja je tradicionalnim telekomima zabranjivala da koristi lokacije svojih korisnika u svrhu monetizacije. Upravo to su najčešći prigovori - zašto mi ne možemo, a naši online konkurenti mogu?