Kao što se i očekivalo, odluka Velike Britanije da izađe iz EU izazvala je gotovo nezapamćene pomutnje na svjetskim tržištima. Funta se stromglavila rekordno, za 10 posto prema dolaru i pala na najnižu razinu od 1985. godine na 1,35 s 1,50. Pao je i euro, za 2,3 posto, a nesto manje norveska, svedska i australska valuta, dok je japanski jen skocio 3,2 posto. Mark Carney guverner sredisnje Bank of England, izjavio je da su bili spremni za takav udar te da ima pripravno 250 milijardi funti za prvu liniju obrane.
Ulagači su u petak naglo pojačali kupnju njemačkih državnih obveznica s najvišim investicijskim rejtingom, a prodavali dužničke papire zemalja južne Europe s niskim investicijskim rejtingom nakon što je britanska odluka o izlasku iz Europske unije prouzročila najveći šok na tržištima od krize iz 2012. godine.Prinosi na 10-godišnje njemačke državne obveznice, pokazatelj troškova zaduživanja države, potonuli su više od četvrtine postotnog boda, na rekordnih minus 0,17 posto, i na dobrom su putu da zabilježe najveći pad od vrhunca krize u eurozoni u kolovozu 2012. godine.
Prinosi na dvogodišnje i petogodišnje njemačke državne obveznice također su se spustili na rekordno nisku razinu, od minus 0,70 odnosno 0,63 posto. Nasuprot tome, tijekom jutra su prinosi na 10-godišnje španjolske i talijanske obveznice porasli za 0,2 postotnog boda i iznosili su 1,69, odnosno 1,53 posto. Prinosi na portugalske državne obveznice poskočili su 0,45 postotnih bodova, na 3,57 posto.
Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica potonule više od 8 posto, a pod najvećim je pritiskom bankarski sektor. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 8,5 posto, na 1.244 boda. Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 6,6 i 9,5 posto. Ovakav pad cijena dionica nije zabilježen, kažu analitičari, od propasti američke investicijske banke Lehman Brothers u listopadu 2008. godine, što je prethodilo globalnoj financijskoj krizi.
Pod najvećim je pritiskom europski bankarski sektor, u kojemu su cijene dionica u prosjeku pale 14 posto, pa bi danas mogao zabilježiti najveći dnevni pad u povijesti. Pritom su cijene dionica britanskih banaka Lloydsa, Royal Bank of Scotland i Barclaysa potonule više od 23 posto. U sektoru osiguranja cijene su dionica, pak, pale za 12,7, a u automobilskom sektoru za 10,5 posto. Samo na Londonskoj burzi je zbog pada cijena dionica izbrisano oko 100 milijardi funta tržišne vrijednosti kompanija i banaka.
"Odluka Britanaca o napuštanju Unije vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji", kazao je Richard Buxton, direktor u tvrtki Old Mutual Global Investors.
Sasvim ocekivano, doslo je do snaznog rasta cijena zlata za 5,1 posto po unci koja sada vrijedi $1,358.20, navise od ozujka 2014. godine. Nafta je pak zabiljezila snazan pad od oko 5 posto pa je cijena pala na 48 dolara po barelu. Padaju i vrijednosti drugih sirovina, tako je bakar pao ya 3 posto, a nikal za gotovo 4 posto. Ovaj trend predstavlja novi udarac zemaljama cija se ekonomija bazira na prodaji sirovina, a to su zemlje s trenutno najvise problema poput Venezuele i Brazila, primjerice. Američki terminski indeksi, pak, najavljuju pad cijena dionica na Wall Streetu danas poslijepodne za 5 posto.
Cijene na tržištima novca navode na zaključak da će Europska središnja banka (ECB) najkasnije do rujna sniziti ključne kamatne stope, a šanse da će to učiniti već na idućem sastanku u srpnju procijenjene su na 60 posto. "Na europskom kontinentu moramo se pripremiti za ozbiljne sekundarne efekte te odluke. Šok prouzročen odlukom o izlasku Britanije iz Europske unije, posljedična neizvjesnost i vjerojatna previranja na tržištima također će prigušiti rast u eurozoni u preostalom dijelu godine", smatra glavni ekonomist Berenberg Banka u Londonu Holger Schmieding.
Burze u Londonu i Frankfurtu nastavljaju proces spajanja
Frankfurtska i londonska burza objavile su u petak da će nastaviti s planiranim spajanjem unatoč tome što je većina Britanaca na referendumu glasala za izlazak iz Europske unije.
"Deutsche Boerse i London Stock Exchange (LSE) primaju na znanje rezultat britanskog referenduma u kojem je većina glasova bila za izlazak iz Europske unije", objavile su u zajedničkom priopćenju dvije kompanije."Kao što se navodi u dokumentima za dioničare, objavljenima 1. lipnja 2016., preporučeno spajanje kroz predaju dionica postojećih kompanija i preuzimanje dionica nove kompanije nije uvjetovano ishodom referenduma", stoji u priopćenju. "Uprave dvije kompanije ostaju pri dogovoru i obvezujućim uvjetima spajanja i nastavit će postupak stjecanja potrebnih regulatornih dozvola", dodaje se."Upravni odbori smatraju da ishod referenduma ne utječe na uvjerljive strateške razloge koji govore u prilog spajanju", stoji u priopćenju. Dvije kompanije "vode konstruktivan dijalog s britanskom i njemačkom vladom i vodećim regulatorima" a nastavljaju i s postupcima traženja dozvola regulatora u Europskoj uniji, Sjedinjenim Državama i Rusiji, pojašnjava se.
Dvije kompanije proglasile su transakciju "spajanjem jednakih" a trebala bi kreirati burzovnog operatera koji će biti među najvećima u svijetu. Prema dogovorenim uvjetima dioničari njemačke kompanije dobit će 54,4 posto udjela u kapitalu nove kompanije a oni LSE-ovi 45,6 posto.
Na oštre oscilacije na financijskim tržištima ukazuje i rekordni, 10-postotni pad tečaja funte prema dolaru, pri čemu je zaronio na najnižu razinu još od 1985. godine.