ŠTO SMO NAUČILI U RIJECI

KAKO DO VIŠE NOVCA Tri ključne stvari koje će vam povećati štednju

    AUTOR:
    • Andrea Lučić

  • OBJAVLJENO:
  • 07.11.2017. u 16:03

Matija Djanešić / Hanza Media

Andrea Lučić i Dajana Barbić

 

Ako svaki dan pijemo kavu, u pet godina na to ćemo potrošiti 18.000 kuna. Mnogo je takvih izdataka koji značajno utječu na naš budžet, ali ih mi ne ocjenjujemo kao opasne i zato ih ne režemo.

1. Prevelika potrošnja čini vas sretnim

Velika se bogatstva često potroše na kupnje kojih nismo svjesni. Ispijanje kave u kafiću jednom dnevno gotovo nitko ne predviđa u kućnom budžetu, a u pet godina odnese nam 18.000 kuna. Mnogo je takvih, “malih” izdataka koji značajno utječu na naš budžet, a takvu potrošnju ne smatramo dovoljno velikom i bitnom da o njoj promišljamo.

Ishitrene odluke o kupnji često su razlog žaljenja i kajanja. Donosimo ih u žurbi ili kada mislimo da je vrijeme da kupimo nešto, ljeti, primjerice, artikle za plažu. Rijetko kada pri tome zastanemo i zapitamo se jesmo li sigurni da je to ono što nam stvarno treba. Čak i kad odgovorimo potvrdno, učinili smo pogrešku budemo li taj proizvod koristili samo jednom! Ne preporučuje se trošiti novac na stvari koje nećemo učestalo upotrebljavati i u takvim bismo slučajevima trebali posegnuti za posudbom ili unajmljivanjem!

Kupovina koja se događa pod nekim emotivnim ili situacijskim utjecajem, “bez razmišljanja”, gotovo nam uvijek “oduzima” novac iz novčanika. Nužno je odvojiti osjećaje i novac želimo li upravljati svojom financijskom budućnošću!

2. Život od plaće do plaće bez plana

Nerijetko se može čuti da pojedinci i kućanstva žive od “od plaće do plaće”, opravdavajući se malim prihodima i visokim izdacima za osnovne životne potrebe. Ne ulazeći u stvarno teške financijske situacije, kućni su proračuni često u problemima jer njima nitko ne upravlja! Posljedica je psihologija života na kredit - pri čemu se oslanjamo isključivo na plaću, a ne i na sigurnost koju pronalazimo u štednji za izvanredne situacije!

Korištenje kartica postalo je nezaobilazna stvarnost većine potrošača te se ono itekako promiče u društvu ne samo zbog mogućnosti odgode plaćanja nego i praktičnosti upotrebe i nenošenja gotovog novca. Samo po sebi, to ne predstavlja nikakav problem, međutim, psihologija potrošnje prilikom plaćanja kreditnim karticama ne ide na ruku uspješnom upravljanju kućnim budžetom. Često ne želimo otvoriti račun kada nam na adresu stigne obračun potrošnje u prošlom mjesecu, što sugerira da nemamo svijest o tome koliko smo uistinu potrošili.

Izdvajanje novca u štednju za izvanredne slučajeve (ili tzv. crne dane), koja bi trebala iznositi onoliko kolika je naša prosječna šestomjesečna potrošnja, daje nam mir jer znamo da u slučaju financijske opasnosti uvijek imamo mogućnost posegnuti za tim sredstvima, a ne za korištenjem kreditnih kartica ili odlaskom u minus.

3. Mislimo da ćemo imati više novca u budućnosti

Optimizam je poželjan u životu, pa tako i u upravljanju osobnim financijama! Pozitivni stavovi pozitivno utječu na naše vještine upravljanja novcem. Istodobno, preveliki ili iracionalni optimizam koji oblikuje naše obrasce ponašanja itekako nas može dovesti u problem. Puno ljudi donosi odluke u sadašnjosti računajući na veću zaradu u budućnosti - te time opravdava preveliku potrošnju ili, primjerice, neizdvajanje novca za štednju. Bez obzira na svijetlu budućnost koja nas čeka iza ugla, uvijek moramo živjeti ispod mogućnosti koje nam pruža trenutačna zarada. Jednako tako, štednja mora biti prva odluka, ona koja prethodi svim ostalim potrošačkim odlukama. Računajući na veću zaradu u budućnosti, vrlo često imamo tendenciju ne planirati svoju mirovinu jer mislimo da ćemo ju osigurati kasnije! Što prije počnemo štedjeti, primjerice u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prije krećemo u proces štednje koji nam osigurava bolju i mirniju budućnost - to su jedini veći prihodi u budućnosti na koje bismo trebali računati!

Financije za svakoga u Rijeci: Što smo naučili

Docentice Ekonomskog fakulteta Andrea Lučić i Dajana Barbić održale su financijsku radionicu “Financije za svakoga” u Rijeci u prepunoj dvorani Muzeja grada Rijeke.

Hrvoje Vincetić

 

Hrvoje Vincetić (55), agronom:

'Na radionici sam naučio da treba formirati osobni i obiteljski proračun i da bez toga dolazimo u situacije neplanirane potrošnje, financijske krize i problema. Primijenit ću pravila koja smo naučili.'

Nikola Dabo

 

Nikola Dabo (53), policajac:

'Naučio sam da se treba odgovornije ponašati prema novcu, da treba štedjeti, planirati financijsku budućnost i raditi osobni proračun.'

Ivana Medved

 

Ivana Medved (23), studentica:

'Radionica mi je dobro došla kao praksa jer na Ekonomskom fakultetu studiram financije i računovodstvo, a naučila sam kako kreirati osobni proračun i koliko je to važno. I privatno i u struci primjenjvat ću znanja koja smo danas dobili.'

 

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i UMFO-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.

 

ELIPSO

Izdvajamo