Digitalna revolucija u Hrvatskoj se još ne događa, Martina Dalić poručila poslodavcima: Privatni sektor tu mora biti lider

“Hrvatska je u digitalizaciji na početku, i na žalost na 24. mjestu od 28 zemalja EU-a, no sve se više i kod nas shvaća i prepoznaje da je digitalna transformacija društva i poslovanja prvorazredna tema svih sektora te prilika i alat za promjenu, ali i otvaranje novih poslova i novih vrsta radnih mjesta. Zato upravo u tom procesu i području tehnologije privatni sektor ne mora čekati neku imaginarnu vodeću ulogu države, nego u tome biti lider, a država treba osigurati uvjete za daljnji razvoj infrastrukture za širokopojasni brzi internet, uklanjati administrativne prepreke za ICT sektor, dati doprinos obrazovanju za budućnost te olakšavati poslovanje tvrtki", poručila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić na skupu Digitalna revolucija koji je organizirao HUP.

"Odluka je na predsjednicima uprava koji često ni ne znaju kakve timove imaju u svojim organizacijama, a koliko smo istraživali ima ih i dosta koji kažu da ih digitalna transformacija uopće ne zanima. Dok se to ne promijeni teško se može očekivati da će se sadašnji postotak od oko 20-30 posto tvrtki u Hrvatskoj, koje na tome ozbiljno već rade, povećati, mada ih je 80 posto svjesno da je to važno", kazao je Ivan Maglić iz hrvatskog ureda istraživačke kuće Gartner.

Boris Drilo, predstavljajući Udrugu HUP-ICT i Hrvatski telekom gdje je zaposlen, istaknuo je da digitalna ekonomija raste sedam puta brže nego 'obična' te da će svi koji to prihvate biti u prednosti spram onih koji to odbijaju, budući da su povezani uređaji preko interneta, cloud, podatkovni centri, e-trgovine, e-poslovanje, poslovanje 3.0 i 4.0 s kombinacijom virtualnog i stvarnog, društvene mreže, automobili bez vozača i brojne druge novosti već svuda oko nas i "ne možemo se praviti kao da toga nema".

Govoreći o europskim iskustvima u digitalizaciji, glavni direktor BusinessEurope (Europska udruga poslodavaca) Markus J. Beyrer naglasio je da Europa u digitalnoj transformaciji već zaostaje i kasni za Azijom i SAD-om te da su procesi spori i treba ih ubrzati.

"Jedinstveno digitalno tržište potrebno je EU, na tome se dosta radi i pogotovo to podržava europska poslovna zajednica. To bi, prema predviđanjima, moglo dodati 4 posto gospodarskom rastu do 2020. No, sve ide sporo i tek je 1,7 posto europskih tvrtki u potpunosti spremno iskustiti digitalne prednosti, dok ih čak 40 posto uopće ne koristi", kazao je Beyrer, objašnjavajući sporost u tom procesu digitalizacije velikom fragmentacijom tržišta, kao i time što kod nekih članica EU-a postoji lokalizacija podataka, što je prepreka za jači razvoj e-trgovine, pogotovo prekogranične.

Istraživanje „Digitalni indeks hrvatskog gospodarstva“ koje je konzultantska tvrtka A.T. Kearney tijekom ljeta provela u suradnji s HUP-om u više od 200 hrvatskih poduzeća pokazalo je da više od 70 posto ispitanih tvrtki ima digitalnu transformaciju na svom dnevnom redu. U 82 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, digitalizacija je trenutno odgovornost jednog ili više članova uprave. Za očekivati je da će u naredne tri godine ova brojka rasti na 85 posto, objavio je HUP u priopćenju.