Na skupštini dioničara koja će se održati za tjedan dana (30. siječnja) Hrvatska poštanska banka konačno će dobiti novi, tročlani Nadzorni odbor, nakon što je starom sastavu već istekao mandat.
Državu, većinskog vlasnika HPB-a, predstavljat će dr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta i mr. Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja u Središnjem uredu Porezne uprave. Ispred Hrvatske pošte, dioničara s udjelom od oko 12 posto, predlaže se imenovanje Marijane Miličević, izvršne direktorice Ureda za korporativni marketing i razvoj u toj državnoj tvrtki.
Kako stoji u pozivu dioničarima, mandat izabranih članova počinje danom dobivanja suglasnosti HNB-a i traje šest mjeseci. No, nakon isteka tog probnog razdoblja vrlo je vjerojatno da će predloženi članovi dobiti i puni četverogodišnji mandat.
Znači li dolazak novog Nadzornog odbora i smjenu uprave HPB-a, na što već ukazuju neki signali iz politike?
Nikola Grmoja iz Mosta ovih je dana, među ostalim, obavijestio javnost da državna banka, HPB, kao većinski vlasnik jedinog preostalog alternativnog telekoma, namjerava izglasati vrlo sporne odluke o pridruživanju tog operatera drugom operateru, koji je već pod upravom druge velike strane telekomunikacijske kompanije.
“Ne vjerujem i ne želim vjerovati da ministar državne imovine, gospodin Marić, zna što se događa i što namjerava uprava državne banke HPB u kojoj je još uvijek SDP-ova uprava”, rekao je Grmoja. Ipak, kako se može neslužbeno čuti, Marić je prilično dobro upoznat s poslovanjem HPB-a i upravo preko članova Mosta želi realizirati neke ideje. No, konačnu riječ o budućnosti banke trebao bi dati novi Nadzorni odbor. S obzirom da je u njegov sastav Vlada odlučila uključiti i Lovrinčevića, jednog od vodećih ekonomista koji je poznat po svojim čvrstim stavovima, može se očekivati da će odnos većinskog vlasnika prema banci ubuduće biti više angažiran nego dosad.
Sadašnjoj Upravi mandat istječe u rujnu 2019. godine. U nešto više od dvije godine koliko je na čelu banke, Tomislav Vuić se nesumnjivo trudio HPB-u osigurati važnost i vidljivost na tržištu, provodeći prilično ekspanzivnu politiku. U trenutku kada se većina banaka našla u defenzivi, što zbog problema s kreditima u švicarcima, što zbog slabe potražnje za kreditima, sadašnje vodstvo HPB-a nastojalo je iskoristiti priliku i preoteti im klijente.
Tako su u prvih deset mjeseci prošle godine, prema podacima banke, u kupni krediti rasli za 8,6 posto, dok je tržište u cjelini palo za 4 posto. Pritom su krediti stanovništvu porasli 13,4 posto, a tržište je palo 5,5 posto. Istodobno, broj klijenata s novim tekućim računima povećan je za 33 tisuće, a otvoreno je i 1.400 novih poslovnih računa.
No, takav tempo rasta ove državne banke, koja je prije godinu i pol dokapitalizirana sa 550 milijuna kuna, ima i svoja ograničenja. Stoga se već neko vrijeme spominje nužnost dodatnog povećanja kapitala. O konkretnim planovima Vuić nije želio govoriti, ističući da je to tema koja se mora usuglasiti s dioničarima “i prije toga ne bismo izlazili s brojkama”. Međutim, podsjeća da je HNB u zadnjem kvartalu prošle godine banci propisao novi regulatorni minimum adekvatnosti kapitala od 15,35 posto, dok je ranije bio 14 posto.
- Rastom iznad 5 posto tržišnog udjela regulatorni minimum raste za 1,5 posto, tako da bi HPB-u, u slučaju nastavka dosadašnjeg rasta i rezultata, bio potreban svježi kapital - ističe Vuić. Prema podacima HNB-a, na kraju rujna prošle godine HPB je imao ukupnu adekvatnost kapitala od 15,58 posto.
Hoće li dioničari banke podržati njen sadašnji tempo rasta, a time i povećanje kapitala, vjerojatno će biti poznato idućih mjeseci. Premda širenje državne banke, pogotovo u sustavu koji je mahom u stranom vlasništvu, može zvučati atraktivno, pojedini ekonomisti upućuju na oprez jer brži rast kredita uvijek nosi i određeni rizik. Svoju atraktivnost HPB je gradio, primjerice, i na odobravanju dugoročnih kredita uz fiksnu kamatnu stopu. A teško je znati hoće li se fiksiranje kamata u dalekoj budućnosti pokazati isplativim.
Osim države i njenih institucija (Hrvatska pošta, DAB, HZMO) koji drže oko 72 posto banke, nakon prethodne dokapitalizacije, suvlasnici HPB-a su i mali dioničari koji imaju udjel od 27,8 posto. Ako bi se novac opet skupljao na tržištu kapitala, to bi značilo i povećanje udjela malih dioničara.
Pojedini akteri na financijskom tržištu procjenjuju da bi novi krug dokapitalizacije HPB-a, ukoliko ga odobre dioničari, mogao iznositi 500 do 700 milijuna kuna.