Pretjerano je reći da je Microsoft u krizi samo zato što je posegnuo za opijatima. Ovaj su se tjedan svi raspisali da je Microsoft ušao u LinkedIn, no upravo je objavljeno da je ušao i u biznis sa startup tvrtkom Kind Financial, s kojom će pratiti legalni promet marihuanom "od sadnje do prodaje".
Riječ je o potencijalno sretnom kraju dviju odvojenih priča. Obje imaju korijene u hipijevskom pokretu prije pola stoljeća, a sada završavaju u potencijalno produktivnom braku.
Lutanje kompanije
Prva je priča s marihuanom, koju je pokret tek afirmirao, a trebalo je više desetljeća promocije kroz glazbu, filmove, druženja besposlene klase da napokon bude prihvaćena kao medicinsko sredstvo, čak i u Hrvatskoj, zadnjoj zemlji od koje se to moglo očekivati.
Druga je priča o Microsoftu, superuspješnom projektu koji je započeo suradnjom prijatelja Billa Gatesa i Paula Allena već na startu sedamdesetih, dakle u vrijeme kad su se hipiji raširili u različite društvene rukavce.
Tko je vidio fotografiju osnivača Microsofta iz tog, prvog razdoblja ispod koje piše "Biste li uložili u ovu ekipu?", zna o čemu govorim. Frizure, odjeća, stav, sve je to bilo hipijevski. Nema nikakve dvojbe da su upravo IT geekovi bolje nego bilo koji drugi profesionalci promovirali hipijevski stil i odnos prema svijetu, više nego rock-glazbenici. Dok su rockeri skrenuli u pop i glam, geekovi su prvi počeli na posao dolaziti bez kravate, s kosom vezanom u dugačak konjski rep, puni prezira prema korporativnoj kulturi.
Microsoft je malo lutao. Na početku, kad je dozrelo vrijeme da osobni kompjuteri zamijene tzv. mainframe, Microsoft je spremno uskočio u trend, osvojio monopol u području operativnih sustava za stolne kompjutere i s trona IT kompanija potisnuo "Velikog Plavog", IBM. Spremno je, također na poticaj Applea, ekran pretvorio u Windowse i ikonama počeo upravljati mišem. Zlatna vremena. Office je osvojio svijet.
A onda je uslijedila serija loših procjena - Microsoft nije prepoznao internet, a ni prijelaz na mobilne veze. Uljuljan u monopolnu zaštitu, nije dokučio ni da je kolaborativni open source pokret nezaustavljiv. Sve je to došlo na naplatu. Nije Microsoft osiromašio, naravno, ali novi su trendovi na površinu izbacili nove velike kompanije, ponajprije Google i Facebook, a i Apple, koji je iskoristio prijelaz na mobilni internet i ulovio momentum.
Zauzimanje interneta
Microsoft je spriječen da iskoristi svoj monopol na stolnim kompjuterima i njime, putem Internet Explorera, zauzme i internet. Kupnja Nokije nijednoj od dvije kompanije zasad nije pomogla u području mobilnih komunikacija, a možda je najteže palo popuštanje pred Linuxom, kolaborativnim operativnim sustavom.
U području umjetne inteligencije eksperimentira kao i svi, ima svoje udjele u razvoju automobila bez vozača, ali je slab u trgovini na internetu.
I tu sad dolaze dvije Microsoftove incijative. Prva je u razvoju financija na internetu, s kolaborativnim (open source) startupom Ethereum, nasljednikom tehnologije bitcoina, s kojom Microsoft povezuje najveće svjetske banke u razvoju disruptivne financijske tehnologije.Drugi je slučaj - trgovina marihuanom. Elegantan izbor. Povratak kulturi iz koje je izrastao. Što će Microsoft raditi u trgovini marihuanom s Kind Financialsom? Za početak, Microsoft će promovirati Kind, osobito na konferencijama na kojima se okupljaju državni službenici, ali i na legalnim festivalima marihuane.
Očekuje se da će legalno tržište marihuane rasti enormnim stopama. Samo u Sjedinjenim Državama, gdje je po saveznim državama različito regulirana, očekuje se da će ove godine premašiti šest milijardi dolara (s lanjskih manje od pet) uz rast od oko 25 posto. Međutim, do 2020. godine očekuje se da će to tržište narasti do 25 milijardi dolara.
Sitne brojke
Sve su to još sitne brojke za diva kakav je Microsoft. Njegova je tržišna kapitalizacija oko 300 milijardi dolara, a profiti su u razini nekoliko milijardi, kako koje godine. No, ono što marihuana donosi Microsoftu je - imidž. Svi su svjetski mediji objavili da Microsoft ulazi na tržište marihuane. S jedne strane, pomaže legalizaciju, regulaciju trgovine, promovira njezine ljekovite kvalitete, a s druge se vraća svojim kulturološkim korijenima. Ne treba smetnuti s uma da je prva trgovina na internetu bila upravo prodaja marihuane između studenata Stanforda. Tako je Microsoft sa zakašnjenjem naručio i svoj smotuljak.