Boris Vukelić, dugogodišnji šef Ceha trgovaca u Hrvatskoj obrtničkoj komori, zatvorio je svoj trgovački biznis. Ključ u bravu svog obrta i trgovine u Opatiji stavio je, kako nam je rekao, u svibnju jer mu mali prometi nisu omogućavali uredno otplaćivanje kredita koje je uzeo radi širenja poslovanja.
- Svaki poslovni pothvat u ovoj djelatnosti jako je rizičan, posebno ako ste mali trgovac. Najveći problem su mali prometi i jaka konkurencija velikih lanaca, pa sam, nakon 27 godina, morao zatvoriti obrt i trgovinu. Zbog toga su na gubitku i banke - objasnio nam je Vukelić škare ističući da nijednom od svojih nekadašnjih šest zaposlenika nije ostao dužan ni kune.
- Svaki poslovni pothvat u ovoj djelatnosti jako je rizičan, posebno ako ste mali trgovac. Najveći problem su mali prometi i jaka konkurencija velikih lanaca, pa sam, nakon 27 godina, morao zatvoriti obrt i trgovinu. Zbog toga su na gubitku i banke - objasnio nam je Vukelić škare ističući da nijednom od svojih nekadašnjih šest zaposlenika nije ostao dužan ni kune.
Veći teret
Problem nenaplativih ili, u najboljem slučaju, teško naplativih kredita u trgovini priličan je uteg u poslovanju banaka. Analiza koju je, na temelju podataka središnje banke, napravila HGK pokazuje da su ukupni kreditni plasmani banaka trgovačkom sektoru krajem lipnja iznosili više od 16,3 milijarde kuna, što je gotovo petina svih kreditnih plasmana nefinancijskim tvrtkama. Od toga je u kategoriju loših kredita u trgovini ulazilo gotovo 4,2 milijarde kuna ili nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti kredita.
“Znatan pad potražnje, domaće i inozemne, utjecao je na rezultate većine poduzetnika, pa je i otplata kredita postala sve veći teret, dok je rast nezaposlenosti i zaustavljanje rasta neto plaća imalo isti efekt na stanovništvo”, objašnjava se u analizi HGK.
Kupovna moć
Dio razloga može se tražiti u krizi, koja je teško pogodila Hrvatsku. Tijekom šest recesijskih godina znatno je pala kupovna moć stanovništva, što je pokosilo promete u maloprodaji. Ne čudi stoga što su trgovci, posebno oni na obali, sezonu dočekivali kao žedni vodu. No, mnogima ni to nije bilo dovoljno da se izvuku iz “crvenog”. Zatezanje politike banaka dovelo je i do pada plasmana trgovcima, pa je trgovina, ističe se u analizi, od 2010., nakon prerađivačke industrije i građevinarstva, imala najveći pad u udjelu ukupnih kreditnih plasmana banaka tvrtkama.