PwC Hrvatska ove godine slavi 20 godina poslovanja u Hrvatskoj i to je bio povod za razgovor s Johnom Gašparcom, predsjednikom uprave, a naravno, nezaobilazna tema je bio Agrokor, jer PwC upravo dovršava reviziju financijskih izvještaja tog koncerna.
Od početka ste bili u vodstvu kompanije u Hrvatskoj, možete li kazati koji su bili najveći izazovi do sada i u kojoj je fazi poslovanja trenutno vaša tvrtka?
- Da, bilo je dosta izazova, pogotovo u početku, kada su 1997. Coopers & Lybrand i Price Waterhouse otvorili svoje urede u Hrvatskoj. Tvrtke su se 1998. godine na globalnoj razini ujedinile u PwC koji poznajemo danas, a PwC Hrvatska osnovao je 2012. godine novu pravnu osobu, PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. Jedan od najvećih izazova u našem 20-godišnjem radu svakako je bila dugogodišnja recesija u Hrvatskoj kada smo, kao i mnoge druge tvrtke, bili prisiljeni otpustiti dio zaposlenih. To je za nas bila teška poslovna odluka. Srećom, taj smo period vrlo brzo uspješno prebrodili, a broj zaposlenih od tadašnjih devedesetak, iz godine u godinu smo povećavali i danas PwC Hrvatska ima gotovo 200 zaposlenih stručnjaka u Hrvatskoj. To uključuje i pet partnera koji su usredotočeni na pružanje inovativnih savjeta i rješenja za specifične potrebe i koji imaju globalnu perspektivu potrebnu za rješavanje složenih poslovnih pitanja današnjice.
Preuzimanje koje se dogodilo prije četiri godine rezultiralo je time da je PwC Hrvatska danas u samom vrhu revizorskog i konzalting sektora u Hrvatskoj. Partner smo najvećih hrvatskih i multinacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, kao što su Atlantic Grupa, Adris grupa, Agrokor, Hrvatski Telekom, Lukšić grupa, Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Končar, Crodux, Hrvatski nogometni savez i Molson Coors (Zagrebačka pivovara). Uz to, tijesna suradnja s ekonomskim i državnim tijelima dopušta nam ići ukorak s poslovnim okruženjem koje se neprestano mijenja, a u kojem poduzeća posluju u Hrvatskoj.
Koje su vaše glavne kompetitivne prednosti u Hrvatskoj?
- To je prije svega vrijednost našeg globalnog brenda - PwC je mreža tvrtki u 157 zemalja s više od 223.000 ljudi koji pružaju usluge na područjima revizije i računovodstvenog savjetovanja, poslovnog savjetovanja i poreznih usluga. Također bih istaknuo i naš sustav korporativnih i etičkih vrijednosti i profesionalizma, kao i odnos prema zaposlenicima i klijentima. Kvaliteta usluge koju pružamo našim klijentima mora biti na najvišoj razini. Stoga, svake godine testiramo sami sebe, odnosno na globalnoj razini provodimo interne ankete o ispunjavanju najviših normi poslovanja i tu naša kompanija oduvijek ima visoke ocjene. Najveća vrijednost svake kompanije su njeni zaposleni i stoga posebnu pažnju pridajemo unaprjeđenju naše interne korporativne kulture, organizacije i međusobnih odnosa. Tako jednom godišnje provodimo i anketu među zaposlenima, jer nam je cilj da radnicima pružimo što bolje uvjete za rad i poslovanje. Sve to temelj je za naš kontinuirani rast i iznimne poslovne rezultate. Vjerujemo da ćemo i dalje rasti, za što je, uz naš kvalitetan rad, važno i stabilno poslovno okruženje i rast gospodarstva. Među izazovima koji su pred nama, izdvojio bih novi Zakon o reviziji koji stupa na snagu 2018. godine, koji nas na neki način ograničava.
Možete li pojasniti, koje su glavne zamjerke tom zakonu?
- Taj zakon je napravljen u okviru direktive Europske unije, ali su primijenjeni najstroži propisi koje dozvoljava ta direktiva, što će nam umnogome ograničiti djelovanje. Na primjer, ako nam je klijent tvrtka od posebnog javnog interesa, što su između ostalih, tvrtke koje su izlistane na burzi, tada ne možemo biti revizor i konzultant toj kompaniji. Mi oko 40 posto našeg posla temeljimo na reviziji, a ostatak na savjetničkom biznisu i transakcijama, odnosno sudjelovanju u raznim spajanjima i preuzimanjima drugih kompanija. Dakle, to će se svakako odraziti na naš posao. Naravno, to pogađa čitav sektor, ali smatramo da su pravila primijenjena previše restriktivno.
Iduće godine na snagu stupaju i tri važna standarda vezana uz Međunarodne standarde financijskog izvještavanja, kako će se oni odraziti na tržište?
- Te se promjene većinom odnose na financijsku i telekomunikacijsku industriju, a zbog pooštravanja kriterija rizičnih kredita i novog modela priznavanja otpisa potraživanja možemo očekivati da će banke imati 15-20 posto veće rezervacije za gubitke po kreditima, dok će poduzeća imati 5-10 posto dodatnih rezervacija. Promjene u standardu MSFI 15 odnose se na priznavanje prihoda - kako i kada se priznaje prihod, što će značajno utjecati na mnoge industrije, posebno telekom i IT sektor. To su procjene na globalnoj razini, ali mislim da ta analiza vrijedi i za Hrvatsku.
Vaša kompanija upravo dovršava reviziju financijskih i revizorskih izvještaja Agrokora i njegovih tvrtki za 2016. Je li bilo političkih i društvenih pritisaka na vas u tom procesu?
- Ne, nije bilo nikakvih pritisaka. Imamo ozbiljnu i cjelovitu podršku politike i izvanredne uprave, a s Antom Ramljakom, izvanrednim povjerenikom, održavam redovitu komunikaciju kao i s bilo kojim drugim klijentom. Imamo obvezu do kraja rujna predati izvještaje i to nastojimo napraviti. Naravno, ne mogu ništa kazati o procesu revizije, ali ono što mogu poručiti je da je jako važno da se proces restrukturiranja Agrokora završi transparentno i da se provede na fer način, kako bi sve zainteresirane strane mogle sudjelovati u tom procesu.
Ako se to napravi na takav način, bit će to snažna poruka i međunarodnim investitorima da je hrvatska ekonomija na dobrom putu da bude potpuno tržišna i otvorena. Svi smo svjesni da je za budućnost gospodarstva u Hrvatskoj izuzetno važno profesionalno i transparentno odraditi proces restrukturiranja Agrokora do kraja.
Jasno je da ne smijete ništa kazati o reviziji koju provodite, ali možete li reći barem to hoće li nakon objave rezultata revizije, u kojoj se očekuje značajno korigiranje bilance u odnosu na zadnje službene podatke, Agrokorove tvrtke zadržati određeni korporativno-poslovni rejting?
- Sve što mogu kazati jest to da u Agrokoru postoje i te kako vrijedne kompanije.
Je li revizija revizije poslovanja Agrokora i za vas zahtjevan posao?
- Moram kazati da jest, prvenstveno zbog rokova. Zbog toga na tom poslu radi 60 naših ljudi, od čega 40 iz Hrvatske, a 20 iz susjednih zemalja, s tim da nam podršku daje čitava naša svjetska mreža.
Uz “reformu Agrokora”, koje druge mjere bi Hrvatska morala poduzeti da bi održala ili čak osnažila aktualni gospodarski rast?
- Manje-više su to poznate stvari, ali uvijek govorim kako moramo značajnije iskoristiti poljoprivredne resurse, jer je neshvatljivo da imamo toliko neobrađene obradive poljoprivredne površine. Uz to, moramo nastaviti ulagati u turizam, stvoriti uvjete i napokon kreirati strategiju za njegovu efikasnost, od rješavanja prometnih gužvi do kreiranja turističke ponude svih razina, a posebno nam nedostaje turizam “s pet zvjezdica”. Također, moje osobno mišljenje, ali i zajednički stav većine kompanija s kojima poslujemo, jest da je rad u Hrvatskoj još uvijek porezno preopterećen, što se odnosi na prevelika davanja na plaću - doprinose i porez na dohodak. Mislim da Vlada mora nastaviti porezno rasterećivati rad ako želimo biti konkurentna zemlja regionalno i globalno.
Koji su, po vama, glavni globalni svjetski trendovi na koje se države, korporacije i građani moraju prilagoditi?
- Svjetsko gospodarstvo trenutno se nalazi pod utjecajem pet megatrendova koji utječu na sva kretanja, kako na globalnoj tako i na razinama pojedinih država i istovremeno predstavljaju i izazove i prilike. Demografske promjene podrazumijevaju sve stariju populaciju koja vrši pritisak na povećanje troškova mirovina i promjenu poslovnih modela. Tu su i promjene svjetske gospodarske moći, repozicioniranje globalnih gospodarskih i poslovnih aktivnosti dominantnih zapadnih gospodarstava. Posljedica toga je tranzicija BRIC zemalja i ostalih zemalja u razvoju iz gospodarstava temeljenih na izvorima radne snage i proizvodnje u gospodarstva orijentirana na potrošnju. Ta gospodarstva postaju izvoznici kapitala, kadrova i inovacija te utječu na promjenu tijeka kapitala. Treći megatrend je ubrzana urbanizacija, megaprojekti izgradnje pametne infrastrukture.
Klimatske promjene i oskudnost resursa četvrti su megatrend koji “prisiljava” i vlade i kompanije da se sve više okreću osiguravanju potrebnih resursa unutar vlastite zemlje ili stvaranju strateških odnosa, kreirajući time održiva rješenja i nove industrije. I posljednji megatrend odnosi se, naravno, na tehnološke inovacije što povećava proizvodne potencijale i otvara nove investicijske mogućnosti. Kombinacija pristupa internetu, mobilnih uređaja, analize podataka i rada u oblaku mijenjaju poslovanje i omogućuje prilike da se virtualni biznisi ravnopravno bore s postojećim fizičkim poslovnim modelima. Sposobnost prikupljanja i analiziranja podataka u stvarnom vremenu više neće biti samo konkurentska prednost nego može postati nužnost za poslovanje. O tome kako se suočiti i nositi s ovim megatrendovima, uvelike ovisi uspješnost i razvoj poslovanja kako domaćih kompanija, tako i globalno.