- Sektor se pokazao otpornim na krizu i produktivnijim u odnosu na hrvatski prosjek. Posljednih godina povećava se i broj zaposlenih te ima značajan potencijal generiranja ekonomskih aktivnosti u zemlji – istakla je Marina Tkalec sa EIZ-a, članica istraživačkog tima koji je radio na Studiji.
Ona je pokazala da je sektor proizvođača piva u Hrvatskoj u 2015. uplatio u državni proračun 639 milijuna kuna trošarina, a cjelokupni lanac dodane vrijednosti industrije piva u proračun je uplatio 2,8 milijardi kuna poreza, što predstavlja 1,9 posto ukupnih proračunskih prihoda. Drugim riječima, na svaki jedinicu poreza i doprinosa na plaću koje su proizvođači piva izravno uplatili u proračun, neizravno je uplaćeno još gotovo pet dodatnih jedinica poreza. Nadalje, izravno i neizravno, pivarski je sektor stvorio 23.522 radna mjesta, što je dva posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj u 2015. Na svako radno mjesto u sektoru još je 12 od 13 radnih mjesta neizravno stvoreno u ostatku gospodarstva.
Stvorio je i 4,2 milijarde bruto dodane vrijednosti (BDV), što predstavlja 1,8 posto hrvatskog BDP-a. U 2015. su proizvođači pive kroz distributere i ugostitelje ostvarili oko 2,4 milijarde kuna BDV-a i zapošljavali oko 16 tisuća ljudi.
Što se budućnosti tiče, brojke bi mogle biti još bolje jer pivarska industija bilježi dobre trendove.
- Proizvodnja pive je povećana u prvih osam mjeseci 2017. za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Šivo bilježi i suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji je u 2016. iznosio 17 milijuna eura. Pivo spada i u vodeće sektorske izvozne proizvode te je prošle godine izvezeno pvia u vrijednosti od 48,7 milijuna eura, što čini 2,8 poto poljoprivredno-prehrambenog izvoza. U odnosu na 2012. izvoz piva je lani povećan za 61 posto. Nastavak ulaganja te općenito razvoj piva kao kategorije, jamstvo su zadržavanja pivarskog sektora na poziciji vitalnog čimbenika hrvatskog gospodarstva - naglasila je Božica Marković iz HGK.