Od svibnja ove godine na čelu Uprave Cemex Hrvatska je Velimir Vilović, koji je na toj poziciji naslijedio Trpimira Renića, a koji je nastavio karijeru na poziciji potpredsjednika za strateško planiranje grupacije Cemex u SAD-u.
Vilović je do sada obnašao funkciju direktora prodaje i logistike tvrtke Cemex Hrvatska. Karijeru je započeo u tadašnjem Dalmacijacementu prije gotovo 20 godina, kao voditelj izvoza, napredujući do pozicije direktora ljudskih potencijala. Odgovoran je za poslovanje Cemexa u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, gdje tvrtka ima tri tvornice cementa, sedam betonara i dva kamenoloma i zapošljava 510 radnika.
Uskoro dovršavate jednu zanimljivu investiciju. O čemu se radi i u što još namjeravate investirati ?
- Tako je, mogu najaviti skoro otvaranje nove betonare u našem rudniku Sveti Juraj u Kaštel Sućurcu. Investicija je to koju pripremamo već neko vrijeme i u koju smo uložili gotovo 10 milijuna kuna. Ubuduće ćemo nastaviti raditi na razvijanju proizvoda koji mogu osigurati zanimljive i originalne primjene u zgradarstvu i infrastrukturi, promovirati mogućnosti održive gradnje poput korištenja betonskih kolnika te i na taj način utjecati na stvaranje okolišno učinkovitih trendova u gradnji.
Kakvi su rezultati Cemexa Hrvatska u protekloj godini i što očekujete ove godine?
- U 2016. godini Cemex Hrvatska ostvario je dobit od 34 milijuna kuna. Iako nam količine na domaćem tržištu idu na ruku, rast proizvodnih troškova, prije svega goriva, kao i pritisak na cijene na izvoznim tržištima neutralizira pozitivne efekte. U svakom slučaju, očekujemo i nadalje održivo poslovanje i pozitivan financijski rezultat.
Kažete da se tržište oporavlja?
- Sudeći prema narudžbama naših kupaca cementa i betona u Hrvatskoj, tržište cementa bilježi umjeren oporavak. Glavni generator pozitivnog trenda su investicije u turizam, odnosno obnova postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta kao i stanogradnja te ulaganja u transportnu infrastrukturu kao što je proširenje zračne luke Split-Kaštela. Treba spomenuti i to da tržište Hrvatske, unatoč rastu, još nije ni na polovici rekordnih razina potrošnje iz 2007. godine, kada je Hrvatska trošila preko tri milijuna tona cementa, pa smo i dalje snažno usmjereni na izvozna tržišta.
Osim sporog oporavka tržišta imate dosta problema s građevinskim tvrtkama koje prolaze predstečajnu nagodbu?
- Najveći izazov s kojim se suočavamo na tržištu cementa i betona u Hrvatskoj je slaba zaštita vjerovnika. Sva zakonska rješenja donesena proteklih godina fokusirala su se na zaštitu dužnika. Upravo tu mislimo na institut predstečajne nagodbe. Efekti uloženih napora su upitni i tek će vrijeme biti najbolji sudac i pokazati koliko će prezaduženih tvrtki u Hrvatskoj, a koje su prošle postupak predstečajne nagodbe, opstati Dodatni problem su zloupotrebe u implementaciji predstečajnih nagodbi kojima smo svjedočili. Nadam se da će se u daljnjoj evoluciji zakonskih rješenja više voditi računa o vjerovnicima, koji uredno posluju i izvršavaju obveze prema svojim radnicima, državi, financijskim institucijama i dobavljačima.
Očekujete li, unatoč tome, značajniji opravak građevinskog sektora s obzirom na najave većih infrastrukturnih projekata?
- Očekujemo da će se postojeći pozitivan trend oporavka građevinskog sektora u Hrvatskoj zadržati i u srednjoročnom razdoblju. Što se tiče većih infrastrukturnih projekata, njihova realizacija će ovisiti o privlačenju sredstava iz fondova EU, odnosno finalizaciji projekata za koje su sredstva već odobrena, kao što je most Pelješac. Nadamo se da će se naći sredstva za nastavak projekta obilaznice oko Omiša. U najavi su dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu, a tu prednjači Zračna luka Dubrovnik i Split, kao i ulaganja u pomorske luke. Ponovno je aktualiziran i projekt cestovnog tunela kroz Kozjak. Ovakve zahtjevne projekte vidimo kao dobru priliku za dodatnu afirmaciju naših rješenja.
Možete li komentirati postojeću regulativu sa CO2 i korištenjem zamjenskih goriva?
- Cjelokupna cementna industrija u EU bit će na udaru nove regulative kojom će se promijeniti aktualni sustav besplatnih alokacija CO2. To će značiti veće troškove proizvodnje, uz istodobno konkuriranje na tržištu proizvođačima iz susjednih zemalja koje nisu u EU i ne podliježu regulativi vezanoj uz CO2. U tom smislu, treba djelovati u smjeru smanjivanja CO2 kao i smanjivanja troškova proizvodnje općenito. Kako je gorivo ključan trošak u proizvodnji cementa, bit ćemo fokusirani na sve zakonski dozvoljene i praktično potvrđene modalitete smanjenja troškova, a najbolji primjer za to su zamjenska goriva.
Kakva je situacija na vašim značajnim tržištima u BiH i Crnoj Gori?
- Veličina tržišta BiH, a samim tim i naša pozicija, prilično je stabilna, dok je u Crnoj Gori porast tržišta značajan, budući da je u tekućoj godini došlo do punog intenziviranja projekta gradnje autoputa Bar-Boljare, odnosno prve dionice ovog autoputa od Smokovca do Mateševa, duge 40 kilometara. Ona prolazi kroz izuzetno zahtjevno područje, koja će obilovati tunelima i vijaduktima, a što će se snažno pozitivno reflektirati na potrošnju cementa u tekućoj, ali i u 2018. godini.
Držite li svoje pozicije na tržištu sjeverne Afrike?
- Cemex Hrvatska baštini tradiciju Dalmacijacementa koji je desetljećima bio prepoznatljiva robna marka u zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka i sinonim za osobito kvalitetan cement. I danas, u bitno drugačijim okolnostima, nastavljamo igrati važnu ulogu na tržištu cementa u zemljama Mediterana.
U kojem segmentu namjeravate napraviti promjene što se tiče poslovanja Cemexa?
- U Hrvatskoj i široj regiji Cemex je kompanija kojom se kvalitetno upravlja dugi niz godina. Prvi prioritet i nadalje će ostati zdravlje i sigurnost radnika i kooperanata u našim pogonima kao i na prometnicama. Ovo vidimo kao našu prvorazrednu moralnu obvezu. Zadržat ćemo fokus na potrebama kupaca i nastaviti se pozicionirati kao dobavljač koji svojim specifičnim rješenjima na najbolji način zadovoljava te potrebe. I dalje ćemo biti usredotočeni na povećanje efikasnosti poslovanja u svim segmentima.