Direktor Zračne luke Brač:

'TUI želi na Braču svoju bazu, očekujemo udvostručenje prometa i državi bi bilo pametno da pričeka s prodajom te tako daleko više zaradi!'

Država u Zračnoj luci Brač ima udjel  38,47 posto nominalne vrijednosti 15 milijuna kuna. Većinski vlasnik je hotelska kuća Zlatni rat koja ima natpolovični udjel, a ostatak ima 20-ak malih dioničara
Tonči Peović
 Nikola Vilić / HANZA MEDIA

Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju kojim predsjedava ministar državne imovine Goran Marić usvojilo je nedavno konačno privatizacijsku listu za ovu godinu. Za prvi krug prodaje, u kojem se prikupljaju neobvezujuće ponude, već su donesene odluke za osam tvrtki, od kojih je najatraktivnija prodaja državnog udjela u Zračnoj luci Brač.

Država u Zračnoj luci Brač ima udjel 38,47 posto nominalne vrijednosti 15 milijuna kuna. Većinski vlasnik je hotelska kuća Zlatni rat koja ima natpolovični udjel, a ostatak ima dvadesetak malih dioničara.

Preuranjena odluka

Odluka o prodaji manjinskog državnog udjela u Zračnoj luci Brač prema mišljenju direktora Zračne luke Brač Tončija Peovića došla je prerano.

„Čini mi se da nije još pravo vrijeme da bi se pronašao kvalitetan kupac. Bolje bi bilo pričekati dovršetak započetih investicija te bolje rezultate poslovanja Zračne luke Brač. Tada bi i vrijednost državnog paketa bila veća. Kada postanemo atraktivniji, a to ćemo sigurno biti uskoro, moguće je da bi se privuklo ozbiljne investitore“, mišljenja je Peović.

Tvrdi kako će se atraktivnost Zračne luke Brač podići već ove godine kada očekuje udvostručenje prometa odnosno dolazaka putnika. Godinu poslije, dakle 2018., Zračna luka opet očekuje udvostručenje prometa.

Čelni čovjek Zračne luke Brač optimizam temelji na tome što će do početka sezone biti produžena pista te što su uvedene nove linije, odnosno što je Brač avio vezama povezan sa Belgijom i Francuskom. Novost je da iz Le Mans i Bruxellesa TUI uskoro leti sa mlaznim zrakoplovima na Brač. „Radi se o iskoraku jer prelazimo pomalo na mlaznu flotu a proširenje uzletno sletne staze omogućuje povezivanje Brača sa čitavom Europom. To je do sada zbog kratke piste bilo nemoguće. Vjerujem da ćemo biti do početka sezone povezani sa još jednom ili dvije destinacije iz Italije. Pregovaramo i sa još nekoliko kompanija koje nismo ugovorili iz razloga što nismo dovršili investiciju u produženje piste.“, otkriva Peović, koji očekuje još povezivanja.

Investicije i promet

Do početka sezone biti će dovršena investicija u produžetak uzletno sletne staze na južnu stranu, koja će biti nakon dovršetka duga 1760 metara i moći će na nju slijetati mlazni zrakoplovi. „Ove godine očekujem udvostručenje prometa tako da predviđam da ćemo imati oko 30.000 putnika. Iduće godine očekujemo opet udvostručenje prometa. Zračna luka Brač je u velikoj ekspanziji i malo je zračnih luka u regiji koje imaju toliki rast“, ističe Peović.

Zračna luka Brač je prema Peovićevim riječima u postupku prikupljanja i izrade dokumentacije te investicijskog elaborata za produženje piste na sjeverni dio Zračne luke Brač. Tada bi pista bila duga oko 2400 metara, a za ulaganje je zainteresiran TUI.

„TUI bi tako na Braču imao svoju malu bazu. To je i logično jer zbog situacije u sjevernoj Africi i Turskoj te zbog rasta hrvatskog turizma TUI ima interes za takvom bazom. TUI je već dosta investirao u Hrvatskoj te vidi i nadalje potencijal za daljnji razvoj na našoj obali. Nas, odnosno Zračnu luka Brač, vide kao partnera u tome“, kaže Peović.

Zašto baš 100 tvrtki

Polovicom veljače, nakon analize državnog portfelja, upravno vijeće CERP-a, donijelo je odluku koja je rezultirala odabirom 100 društava koji su u ovom trenutku spremna za prodaju. Naime, CERP upravlja s ukupno 442 društva, od kojih u 410 trgovačkih društava ima manjinski portfelj, unutar kojeg u čak 300 trgovačkih društava upravlja s manje od 10 posto temeljnog kapitala.

S obzirom da u takvim društvima država nema znatniji utjecaj, osnovni kriterij odabira društava kojima slijedi prodaja bio je postotak vlasničkog udjela države u temeljnom kapitalu. Prodajom navedenih društava država izlazi iz vlasničke strukture društava u kojima nema mogućnost utjecaja niti sudjelovanja u donošenju odluka, posebno iz razloga što vlasništvo države u takvim društvima ne predstavlja opći interes, kažu. Predložena prodaja udjela u 100 društava odnosi se na ukupnu nominalnu vrijednost od 144,7 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 09:34