Nedugo nakon što su eskalirali problemi u Agrokoru u poslovnim krugovima počeli su se zbrajati gubici i spekulirati koja bi tvrtka “u mreži Agrokora” prva mogla upasti u krizu likvidnosti.
Kada su u medijima objavljeni prvi neslužbeni podaci o izloženosti pojedinih kompanija Agrokoru, ispostavilo se da bi Franck mogao biti vrlo brzo na “udaru”. Neslužbene informacije su išle i do kalkulacija prema kojima je samo pitanje dana kada će zatražiti otvaranje predstečajnog postupka. Stoga smo odgovore na ta pitanja odlučili potražiti u razgovoru s Dubravkom Artukovićem, predsjednikom Uprave Francka.
U poslovnim krugovima dosta se govori o visokoj izloženosti Francka prema Agrokoru. Kako komentirate te spekulacije?
- Izloženost Francka prema Agrokoru je velika, što nas čini jednim od najvećih vjerovnika Agrokora. Situacija u kojoj se trenutno nalazimo nije jednostavna, našli smo se u okolnostima gdje ne možemo naplatiti svoja potraživanja od Agrokora, a istovremeno se banke za te iste obaveze mogu naplatiti od nas.
No, ono što je ključno - banke pokazuju razumijevanje kako bi se pronašlo optimalno rješenje u razdoblju trajanja izvanredne uprave u Agrokoru, tijekom kojeg očekujemo da će biti poznat način na koji će Agrokor taj svoj dug podmiriti. Pozdravljamo stav Vlade i izvanrednog povjerenika koji su više puta ponovili da je riječ o dugu Agrokora.
Je li točno da Franck namjerava prodavati određene dijelove svog biznisa ili da će doći do vlasničkog preuzimanja Francka od strane drugih kompanija?
- To je netočna informacija koja dolazi iz neupućenih izvora kojima se nastoji naštetiti našem poslovanju. Posebno iznenađuje intenzitet spekulacija kojim se poslovanje Francka dovodi u pitanje.
Franck grupa u prošloj je godini rasla 8,5%, što nas svrstava među kompanije s najvećim rastom u kategoriji velikih kompanija, a izvrsni rezultati u svim kategorijama ostvareni su i u prvom kvartalu ove godine.
I kako namjeravate riješiti aktualne probleme?
- Novonastalu situaciju namjeravamo riješiti bez prodaje dijelova biznisa ili vlasničkog preuzimanja. U pregovorima smo s bankama koje pokazuju spremnost da nas u tome podrže i imamo nekoliko mogućih rješenja kojima osiguravamo normalan nastavak našeg poslovanja.
Uz pregovore s bankama i projekt financijskog restrukturiranja intenzivno radimo i na unapređenju operativne učinkovitosti kako bismo se prilagodili novonastalim okolnostima na tržištu. U ovome procesu našem timu pomažu vanjski savjetnici jer nam je važna brza reakcija i prilagodba.
Kakva je sada situacija u poduzeću?
- Držimo stvari pod kontrolom. Angažirali smo financijske i pravne savjetnike kako bi nam pomogli u pregovorima s bankama, financijskom restrukturiranju i unapređenju operativne efikasnosti. Razmatramo sve moguće opcije refinanciranja duga, uključujući dokapitalizaciju. No, prodaja dijelova biznisa Francka, o čemu se spekuliralo, nije opcija koju razmatramo.
Je li jedna od opcija i aktiviranje Zakona o stečaju?
- Nema riječi o stečaju, to su zlonamjerne insinuacije. Izloženost prema Agrokoru prouzročila je ozbiljne poteškoće u našem poslovanju, ali kao što sam već istaknuo, situaciju rješavamo u dogovoru s bankama.
Franck je jedna od vodećih hrvatskih proizvodnih kompanija već 125 godina i jedan od najkvalitetnijih brendova u Hrvatskoj s visokokvalitetnom proizvodnjom, zapošljava više od 600 ljudi s prosječnom plaćom koja je viša od industrijskog prosjeka. Uz to Franck ima više od 2000 dobavljača. O snazi naše kompanije najbolje govore rezultati u prvom kvartalu ove godine, kada i usprkos krizi Agrokora ostvarujemo rast u svim našim ključnim kategorijama na svim tržištima gdje poslujemo.
Kakvi su trenutni poslovni rezultati kompanije?
- Franck je uvjerljivi lider u kategorijama kave, čaja i snacka. U kategoriji mljevene kave u prvom kvartalu rasli smo u odnosu na prošlu godinu 4,7% količinski i 2,5% vrijednosno.
Isporučujete li normalno robu Agrokorovim kompanijama? Kako se kriza Agrokora odražava na vaše trenutno poslovanje?
- Isporuka robe ide normalno prema Konzumu. Ostatak tržišta dobro reagira. Jedna smo od rijetkih kompanija koja je za prva tri mjeseca pokazuje rast na svim tržištima.
Dosad ste više bili koncentrirani na domaće tržište, razmišljate li o širenju i internacionalizaciji poslovanja?
- Vidimo dobre mogućnosti za širenje poslovanja u srednjoeuropskim zemljama, a posebno u HoReCa kanalu, gdje imamo znanje i iskustvo nužno i za nastup na najkompleksnijim tržištima, kao i kvalitetu našeg portfelja. Cilj nam je u HoReCi do 2020. imati veći promet izvan Hrvatske, nego što je to danas u Hrvatskoj, što je prije bilo nezamislivo, ali se približavamo tom cilju.
Proizvođači hrane trebaju se povezati
Pojavila se inicijativa za operativano i/ili vlasničko “udruživanje” prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj. Što vi mislite o tome?
- Konsolidacija hrvatskog prehrambenog sektora je poželjna i to nije nova ideja. Vjerujemo da bi veća suradnja osigurala sinergijske efekte i nastup domaćih kompanija učinila konkurentnijim na svim tržištima. Ovdje primarno govorimo o povezivanju kroz moguću suradnju u distribuciji, nabavi, proizvodnji i sl., no ne možemo govoriti i o vlasničkom povezivanju s nekom od hrvatskih kompanija. Ideja o konsolidaciji prehrambene industrije nije nova, o tome smo razgovarali i prije, a kriza u Agrokoru ovu je temu ponovno aktualizirala. No, za sada ni s kim nismo konkretnije razgovarali o tome.
Kad je riječ o ideji zamjene potraživanja za dionice Konzuma, u takvoj opciji ne vidimo rješenje za trenutnu situaciju.