NE ZNA SE 'TKO PIJE A TKO PLAĆA'

VLADA I DORH KREĆU U AKCIJU PROTIV AUTOKAMPOVA U 'SIVOJ ZONI' Državna bi blagajna od najma godišnje mogla ubrati pola milijarde kuna

U kampovima nije procijenjeno i u temeljni kapital tvrtki uneseno više od 22 milijuna kvadrata zemljišta
 Ivo Ravlić / CROPIX

Čak pola milijarde kuna godišnje država bi mogla ubrati od najma autokampova, čime bi se uvelike olakšalo stanje u državnoj blagajni i smanjile potrebe za zaduživanjem, pokazuju najnovije procjene Ministarstva državne imovine.

No, uvjet za to je da se prethodno razriješe već desetljećima neriješeni imovinsko-pravni odnosi u kampovima. Riječ je o problemu koji u velikom broju slučajeva datira još s početka 90-ih godina, iz vremena pretvorbe, kada se turistička poduzeća, koja su koristila autokampove, nisu mogla upisati kao vlasnici, pa su u vrijednost kapitala unosila “samo” ulaganja u kampovsku infrastrukturu, čime je stvoren pravni kaos, koji traje još danas. S druge strane, pojavljivali su se i novi korisnici kampova, koji državi ne plaćaju nikakvu naknadu za njihovo korištenje. Štoviše, nisu rijetki slučajevi i da se kampovi koriste protivno svojoj stvarnoj namjeni, kao i da se daju u podnajam, od čega koristi imaju onih koji ih iznajmljuju, ali ne i država.

- Kampovi u Hrvatskoj su zapravo siva zona. Osim što kod njih nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, nisu rijetki ni slučajevi da se koriste bez ugovora ili da se u njima gradi suprotno ugovornim obvezama i prostornim planovima - žali se jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova, koji ističe kako je potrebno ubrzati posao na sređivanju stanja u kampovima i odnosa njihovih korisnika s državom.

Pokrenuti postupke

Kakva je situacija, dodaje, možda najbolje ilustrira podatak iz 2011. godine. Tada je, ističe, od ukupno 22 kampa na području bivše općine Pula, samo jedan poslovao u legalnoj zoni, odnosno imao je uredne papire.

Stanje s kampovima je i razlog zbog kojeg se Vlada odlučila obračunati s onima koji ih nelegalno koriste. U tome će joj, kažu naši sugovornici iz Vladinih krugova, biti prijko potrebna pomoć DORH-a. Vladi, kaže naš izvor, nije cilj nikoga zastrašivati, no ako država i korisnici kampova ne uspiju postići dogovor, DORH će morati pokrenuti postupke protiv onih koji kampove koriste protupravno.

- Stanje je sljedeće: država je vlasnik tog zemljišta, no imamo problem s upisom vlasništva. S druge strane, brojni korisnici koriste kampove, a ne plaćaju ni kune zakupnine za to. Štoviše, mnogi nemaju ni ugovore s nama - ističe jedan naš visokopozicionirani sugovornik iz Vladinih krugova, koji dodaje kako je cilj Vlade Andreja Plenkovića do kraja mandata riješiti problem s kampovima i ubirati od njih prihode.

Nagomilani problemi

Da bi se upravo autokampovi mogli naći prvi na tapetu za rješavanje nagomilanih problema s državnom imovinom, nedavno je dao naslutiti i Goran Marić, ministar državne imovine.

- Zanimljivo je da 25 godina autokampovima upravlja netko tko im nije vlasnik, ubire prihode i zaradu, a država je najvećim dijelom vlasnik tih područja, koji se najčešće nalaze na plažama i na najboljim lokacijama - upozorio je Marić na nedavnoj konferenciji za novinare, na kojoj je upozorio i da država još, formalno gledano, nije vlasnik nijednog autokampa.

U nedavnom intervjuu, Marić je otišao i korak dalje, otkrivši da je osnovana radna skupina za pripremu pilot-projekta vezanog uz “jedan autokamp”.

- Riječ je o autokampu površine 100.000 četvornih metara na šljunčanoj plaži. U suradnji s DORH-om napravit ćemo uvid u okolnosti u kojima je netko stupio u posjed kampa, uvid u ugovorne odnose, odrediti stvarne površine kampa, infrastrukturu, urbanističke i druge odrednice, uključujući i one financijske. Time ćemo dobiti pretpostavku za cilj. A cilj je uspostava i zaštita vlasničkih prava RH - istaknuo je Marić u intervjuu.

Pilot-projekt

Prema neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, radi se o kampu u Živogošću, za koji država čak ni ne zna u čijim je trenutno rukama. Rješenje koje će se postići u tom pilot-projektu, dodaju naši sugovornici, služit će kao model i za ostale sporove vezane uz kampove. A njih ne nedostaje! Naime, prema Vladinim podacima, u kampovima nije procijenjeno i u temeljni kapital tvrtki uneseno više od 22 milijuna kvadrata zemljišta. Uobičajena je praksa do sada bila da te kampove tvrtke ili pojedinci koriste bez plaćanja naknade, zbog čega je država, odnosno njezin proračun, godinama bila zakinuta.

Ipak, priznaju i u Vladi, za takav projekt rješavanja godinama nagomilavanih problema vezanih uz kampove bit će potrebno kadrovski ojačati i DORH i Ministarstvo državne imovine. Nadalje, i država i korisnici kampova trebat će se naoružati strpljenjem s obzirom na to da je rješavanje imovinsko-pravnih sporova dugotrajan proces. Unatoč tome, u Banskim dvorima vjeruju da se problem može riješiti i da država od njega na kraju može imati velike koristi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 23:42