Neto dobit Zagrebačke banke lani je iznosila oko 1,7 milijardi kuna, nakon što je godinu prije završila s gubitkom od 519 milijuna kuna zbog procesa konverzije kredita u švicarskih francima. Za ostvarenje tako velike dobiti najzaslužniji su znatno manji troškovi rezervacija za potencijalne gubitke, niži troškovi financiranja i veći prihodi od trgovanja.
Troškovi rezervacija lani su iznosili 769 milijuna kuna, a prije godinu dana bili su na razini od 2,6 milijardi kuna. Neto dobit od trgovanja i ostalih prihoda povećana je oko dva puta, na 951 milijun kuna, a razlog su, prije svega, veći prihod od dividendi za 371 milijun kuna te 135 milijuna kuna dobiti od prodaje udjela u Visa Europe Limitedu. Rashodi za kamate smanjeni su na 2,4 milijarde, a kamatni prihodi na 5,1 milijardu. U konačnici, neto kamatni prihodi bili su na razini od 2,7 milijardi kuna, što je 93 milijuna kuna više nego u 2015..
Neto prihod od provizija i naknada povećao se za 42 milijuna kuna ili 4,4 posto, na 987 milijuna kuna, “uslijed porasta naknada za platni promet te naknada od upravljanja imovinom, brokerskih i konzultantskih usluga”. U konačnici su poslovni prihodi Zabe iznosili 4,6 milijardi kuna ili 21,7 posto više nego godinu prije, a troškovi su smanjeni za 79 milijuna kuna ili 4,3 posto, na nešto ispod 1,8 milijardi kuna, “ponajviše zbog unapređenja poslovnih procesa”.
Neznatno manju dobit imao je i PBZ, pa su dvije vodeće banke zajedno ostvarile dobit od oko 3,3 milijarde kuna. Može se očekivati da će 2015. godina biti vrlo uspješna i za druge banke, što znači da se sustav opet vraća na razinu rekordnih dobiti koje su se ostvarivale u razdoblju između 2009. i 2011. godine, iznad četiri milijarde kuna. Glavni su razlog osjetnog rasta, čini se, ponajprije smanjeni troškovi rezervacija za potencijalne gubitke koji su proteklih godina bili značajni, što zbog porasta loših kredita, što zbog zaoštrenih propisa koje je nametnula središnja banka. No, s oporavkom ekonomije i smanjenjem loših kredita smanjio se i teret rezervacija za banke.