Inozemni interes za ulaganjem u nekretnine u Hrvatskoj, kako u poslovne sadržaje i turističke objekte, tako i u gradnju apartmanskih i stambenih prostora, ne jenjava unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi. Kad je riječ o zanimanju stranaca za nekretnine na našoj obali, naročito obiteljskih vila i kuća u Dubrovniku, Splitu i Opatiji, uglavnom prednjače Rusi. Stoga ni ne čudi što je štand hrvatskih izlagatelja, među kojima i agencije Biliškov nekretnine, na nedavno održanom Međunarodnom sajmu nekretnina u Moskvi bio jedan od najposjećenijih.

Pooštreni zakoni

Bogati su Rusi, naime, iskazali golemi interes za kupnju hrvatskih nekretnina, obiteljskih kuća i vila, kaže Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine.

- Hrvatska je Rusima, kako su istaknuli, interesantna zbog naše povoljne klime, mora za koje kažu da je jedno od najljepših na svijetu, pitke vode izuzetne kvalitete, blizine Europe i brzog dolaska zračnim putem. Osim toga, Hrvate smatraju bliskima po mentalitetu i uvijek se osjećaju ugodno kad posjete našu zemlju - kaže Jasminka Biliškov.

Međutim, budući da stranci kao fizičke osobe ne mogu kupovati kuće i stanove u Hrvatskoj, Ruse je najviše zanimalo hoćemo li i kada mijenjati propise i zakone koji bi im omogućili stjecanje prava vlasništva nad nekretninama, dodaje Biliškov.

Naime, zbog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ali i novog pooštrenog Zakona o strancima koji na snagu stupa početkom godine, kupci iz zemalja koje nisu članice Europske Unije, poput Rusije, Kine ili Ujedinjenih Arapskih Emirata ne mogu ući na hrvatsko tržište nekretnina, odnosno kupovati nekretnine kao fizičke osobe.

Isti kriteriji i mjerila

Skorašnjim ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, tržište nekretnina otvorilo se državama članicama, čiji državljani imaju pravo stjecanja nekretnina pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, izuzev kupnje poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih dijelova prirode (Hrvatska je dobila odgodu liberalizacije tržišta na sedam godina). Državljani ostalih zemalja, pak, mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama na principu reciprociteta, odnosno ugovora o uzajamnosti između Hrvatske i svake pojedine države.

Reciprocitet je, dakle, jedini propisani uvjet za stjecanje prava vlasništva stranih državljana nad nekretninama, a podrazumijeva da po istim kriterijima i mjerilima po kojima hrvatske fizičke i pravne osobe mogu stjecati nekretnine na području njihove države, mogu stjecati nekretnine na području Hrvatske, ali samo uz dozvolu Ministarstva pravosuđa. No, strani državljani mogu kupiti nekretninu i osnivanjem tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj te na taj način zaobići zakone i dugotrajnu administraciju. Na ovaj se način kupnja može dogoditi i s onim stranim državljanima s čijom zemljom Hrvatska nema potpisan Ugovor o reciprocitetu. Poput Ruske Federacije.

Prevelik rizik

Poznato je da upravo Rusi osnivaju trgovačka društva putem kojih kupuju vile i kuće, a time podliježu svim našim propisima, pa bi se nad takvom pravom osobom, primjerice, u slučaju provedbe stečajnog postupka unovčila sva njena imovina. Budući da je to za njih, kako su istaknuli na sajmu u Moskvi, prevelik rizik, raspitivali su se o eventualnim izmjenama zakona. Jer, trenutno kupuju samo entuzijasti, preveliki zaljubljenici i poznavatelji hrvatske obale.

Međutim, iz Ministarstva pravosuđa kažu kako Hrvatska, do daljnjega, neće utvrđivati reciprocitet s Ruskom Federacijom. I to iz razloga što njihov zakon o vlasništvu, za razliku od našeg, ne provodi načelo jedinstvenosti nekretnine. Drugim riječima, kada bi hrvatski državljanin u Rusiji kupio nekretninu, ne bi stekao pravo vlasništva i nad zemljištem, koje bi ostalo u državnom vlasništvu.

Šteta, jer Rusi kupuju u svim drugim državama EU i to najviše u Italiji, Njemačkoj, Engleskoj i Grčkoj, dok se zbog potrebe otvaranja fiktivne tvrtke u Hrvatskoj te vize i ograničenog boravka u našoj zemlji žale da se osjećaju kao građani drugog reda i zbog toga odustaju od kupnje privatnih vila. Isto tako, zbog istog odnosa ne žele ulagati u inveticijske projekte.

Strah od rasprodaje

Dolazak ruskog kapitala pokrenuo bi neke veće investicijske projekte u Hrvatskoj te pojedinačnu kupnju kuća za odmor, a ne bismo pogriješili kada bi rekli da čak pola milijuna od ukupno 20 milijuna bogatih Rusa želi ulagati u naše nekretnine. To, naravno, ne bi nužno značilo i rasprodaja naših nekretnina, čega se mnogi pribojavaju.