Brdo smeća na Jakuševcu ima svoja jezera i gejzire
Slučaj deponija Jakuševac iz dana u dan donosi na vidjelo sve novije i novije detalje o svemu onome što su svi nadležni znali, a pravili su se kao da ne znaju. Nedavno je objavljeno da voda s Jakuševca u vrijeme kiše ne može otjecati, nego da se direktno slijeva u kraj oko njega.
Razlog tomu je to što je prilikom projektiranja sustav za ispust otpadnih voda napravljen tako da ima četiri puta manji kapacitet od potrebnog, pa je zapravo beskoristan.
To znači da kada padne kiša, voda iz deponija ide direktno u rijeku Savu ili u okoliš bez pročišćenja, a mulj se potom skuplja i baca natrag na deponij, što samo pridonosi povećanom emitiranju plinova i zagađenju. Prema izjavi jednog svjetski priznatog stručnjaka koji prati deponij Jakuševac, u utrobi tog prijetećeg "vulkana" tri je milijuna kubika vode, a on bi se prilikom eksplozije metana ili oplate deponija "razlio" na sve strane.
Da izvođači radova pridonose opasnosti pucanja oplate, vidi se i iz izvještaja ing. Rukavine, rukovodioca deponija, čiji smo preslik već objavili. Iz njega se vidi da travu na deponiju kose veliki traktori koji svojim gumama buše zaštitni sloj, što dodatno povećava eroziju zemlje. To se posebno odnosi na kosine, gdje onda voda teče pod traktorskim utorima koji probijaju oplatu odlagališta.
Travu bi trebalo kositi specijalno laganim kosilicama. Rukavina upozorava na to da ni odvodni kanali za oborinske vode nisu kvalitetno izvedeni zato što imaju vrlo mali uzdužni nagib, a uz to nisu betonirani ni obloženi kamenom, pa nema normalnog protoka oborinskih voda iz taložnice i separatora.
On upozorava na to da je situacija posebno otežana gubitkom nivoa kanala, što uzrokuje zastoje i stvaranje "jezera" pa bi kod većih oborina moglo doći do poplave. Naši su reporteri u petak snimili jezera koja nastaju na samom deponiju. Uz to, snimili su i gejzir metana koji stalno radeći izlazi iz zemlje.
S obzirom na to da je plin na Jakuševcu već došao do trećeg stupnja, približivši se granici eksplozije (pet stupnjeva), onda je jasno da bi svaka eksplozija bila pogubna ne samo za 13 radnika koji ondje stalno rade, nego i za stanovnike novozagrebačkog naselja Jakuševac koje je udaljeno samo 200 metara od deponija.
Sanacija deponija trebala bi završiti 2011. godine, kada bi se smeće, umjesto da se odlaže, trebalo spaljivati u još nepostojećoj spalionici u Resniku.
Zbog pritiska javnosti, na deponiju su svakodnevno deseci inspektora, ali i pripadnika MUP-a, koji mjere, istražuju i pregledavaju dokumentaciju.
No glavni je problem u tome što je trenutačna ministrica ekologije Marina Dropulić ujedno i suvlasnica tvrtke IGH. Ta je pak tvrtka bila konzultant, projektant i, nećete vjerovati, nadzorno tijelo. To je otprilike kao da vuku povjerite čuvanje ovaca.
Inače, projekt sanacije Jakuševca izvodi se temeljem kredita koje je odobrila Europska banka za razvoj u iznosu od 176 milijuna maraka, uz naglasak da ne želi imati nikakve druge veze s projektom.
Projekt je inicirala Marina Dropulić dok je bila gradonačelnica. Dosadašnje analize ukazuju na velike propuste u njegovoj izradi, ali i na propuste u radovima koje je izvodila tvrtka Produkt koja se, vidjevši što se događa, iz njega povukla, pa gradske vlasti sada kukavičje jaje pokušavaju podmetnuti Vijaduktu.
Surađivao Sergej Trajković
Ivan Z. Čičak
Razlog tomu je to što je prilikom projektiranja sustav za ispust otpadnih voda napravljen tako da ima četiri puta manji kapacitet od potrebnog, pa je zapravo beskoristan.
To znači da kada padne kiša, voda iz deponija ide direktno u rijeku Savu ili u okoliš bez pročišćenja, a mulj se potom skuplja i baca natrag na deponij, što samo pridonosi povećanom emitiranju plinova i zagađenju. Prema izjavi jednog svjetski priznatog stručnjaka koji prati deponij Jakuševac, u utrobi tog prijetećeg "vulkana" tri je milijuna kubika vode, a on bi se prilikom eksplozije metana ili oplate deponija "razlio" na sve strane.
Da izvođači radova pridonose opasnosti pucanja oplate, vidi se i iz izvještaja ing. Rukavine, rukovodioca deponija, čiji smo preslik već objavili. Iz njega se vidi da travu na deponiju kose veliki traktori koji svojim gumama buše zaštitni sloj, što dodatno povećava eroziju zemlje. To se posebno odnosi na kosine, gdje onda voda teče pod traktorskim utorima koji probijaju oplatu odlagališta.
Travu bi trebalo kositi specijalno laganim kosilicama. Rukavina upozorava na to da ni odvodni kanali za oborinske vode nisu kvalitetno izvedeni zato što imaju vrlo mali uzdužni nagib, a uz to nisu betonirani ni obloženi kamenom, pa nema normalnog protoka oborinskih voda iz taložnice i separatora.
On upozorava na to da je situacija posebno otežana gubitkom nivoa kanala, što uzrokuje zastoje i stvaranje "jezera" pa bi kod većih oborina moglo doći do poplave. Naši su reporteri u petak snimili jezera koja nastaju na samom deponiju. Uz to, snimili su i gejzir metana koji stalno radeći izlazi iz zemlje.
S obzirom na to da je plin na Jakuševcu već došao do trećeg stupnja, približivši se granici eksplozije (pet stupnjeva), onda je jasno da bi svaka eksplozija bila pogubna ne samo za 13 radnika koji ondje stalno rade, nego i za stanovnike novozagrebačkog naselja Jakuševac koje je udaljeno samo 200 metara od deponija.
Sanacija deponija trebala bi završiti 2011. godine, kada bi se smeće, umjesto da se odlaže, trebalo spaljivati u još nepostojećoj spalionici u Resniku.
Zbog pritiska javnosti, na deponiju su svakodnevno deseci inspektora, ali i pripadnika MUP-a, koji mjere, istražuju i pregledavaju dokumentaciju.
No glavni je problem u tome što je trenutačna ministrica ekologije Marina Dropulić ujedno i suvlasnica tvrtke IGH. Ta je pak tvrtka bila konzultant, projektant i, nećete vjerovati, nadzorno tijelo. To je otprilike kao da vuku povjerite čuvanje ovaca.
Inače, projekt sanacije Jakuševca izvodi se temeljem kredita koje je odobrila Europska banka za razvoj u iznosu od 176 milijuna maraka, uz naglasak da ne želi imati nikakve druge veze s projektom.
Projekt je inicirala Marina Dropulić dok je bila gradonačelnica. Dosadašnje analize ukazuju na velike propuste u njegovoj izradi, ali i na propuste u radovima koje je izvodila tvrtka Produkt koja se, vidjevši što se događa, iz njega povukla, pa gradske vlasti sada kukavičje jaje pokušavaju podmetnuti Vijaduktu.
Surađivao Sergej Trajković
Što rade djeca na smetlištu?Kao što smo već pisali, usprkos svim upozorenjima - i to onima od nekoliko godina unatrag - na emitiranje plinova, posebno metana opasnog po život, Gradsko komunalno gospodarstvo, podružnica ZGOS, preko direktora Zdravka Vaca i uz znanje sveprisutnog Ljubičića, organiziralo je posjete Jakuševcu djece iz vrtića i škola. Prema prikupljenim podacima, do sada je više od 500 djece iz vrtića posjetilo jakuševačko smetlište, i to uz promociju slikovnice "Rođendan bez smeća". Poziv koji se pritom šalje ima gotovo šaljivi karakter. Umjesto da se građane Zagreba poziva da sa Sljemena gledaju grad, čini se obrnuto. U pozivu, naime, piše: "Slikovnica 'Rođendan bez smeća' obrađuje prvu temu, a predstavit ćemo je na samom mjestu odlaganja otpada, na vrhu 'brda smeća' na Jakuševcu s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad Zagreb i Sljeme, u zagrijanom šatoru uz prigodni program koji izvode djeca iz dječjih vrtića". Sve to svjedoči o bezosjećajnosti i krajnjoj nedogovornosti vodećih ljudi grada Zagreba koji na smetlište na kojem bi se trebalo raditi sa zaštitnim maskama dovode djecu iz vrtića i škola, a sve to u svrhu promidžbe gradnje spalionice u blizini Jakuševca, što bi opet bila velika investicija. |
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić o 'izletu'
Mišljenje je Ureda pravobraniteljice da edukacijski cilj i namjera ni u kojem slučaju ne smiju izložiti djecu ni potencijalnoj opasnosti. Smatramo da se odgoj i obrazovanje za održivi razvitak mogu ostvarivati i bez izlaganja djece situacijama i okolnostima o čijoj sigurnosti zasad još ni svi stručnjaci nemaju jednoznačni odgovor.
|
Ivan Z. Čičak
Broj preporuka: 0
