Komentari

Inoslav Bešker

Objavljeno:  30.11.2009

Čemu takav strah od ‘mutavih’ minareta

Švicarska se, na neki način, izjednačila s podjednako bogatim zemljama Perzijskog zaljeva: u njima nije dopušteno izgraditi zvonik niti zvoniti zvonima, a u Švicarskoj ne dopuštaju munare.

Najlakše bi bilo zaključiti da nešto više od polovice Švicaraca ima ozbiljnih problema sa svojim nacionalnim i vjerskim identitetom. Zar bi se inače osjećali ugroženima u zemlji koja ima ukupno četiri munare, i to sve četiri mutave, bez mujezina, bez zvučnika, bez ezana? I to u zemlji gdje se bar jodla? Strah da bi četiri mutave munare mogle nadglasati tisuće zvona s tisuća zvonika, da bi dominirao vizualni simbol religije kojoj kulturalno pripada jedva pet posto stanovnika Švicarske a vjerski samo 0,85 posto - očito nije racionalan.

Solidarnost ksenofoba

Ta stvarnost je u krajnjem raskoraku s efikasnim plakatom dizajniranim za referendum,na kojemu je šuma minareta, slična prijetećim raketama, prekrila konfederalni križ.

Lako bi bilo zaključiti da je na djelu alpska kampanilistička ksenofobija, kao ekstreman izraz one antropološke matrice koja je od Švicarske učinila slučaj više jedinstven nego rijedak u svijetu. Shema - dakako, veoma simplicistička - glasila bi da je život u alpskim dolinama, po pola godine izoliranima snijegom, učinio ljude veoma solidarnima unutar doline i veoma sumnjičavima spram svega što dolazi izvana. Ratobornima (pa i međusobno), spremnima prodavati svoje vojne usluge nekada a oružje sada, ali nespremnima angažirati se za druge, pa makar i protiv najgorih zala (poput nacizma), spremnima uzeti u pohranu židovsko zlato ali ne i same Židove, spremnima čuvati kasu mafiji (Carlu Del Ponte, koja je načela bankarsku tajnu na štetu mafije, u Švicarskoj mrze više nego u Hrvatskoj).

.Zašto se u Švicarskoj boje minareta, je li posrijedi iracionalni strah? Ili misle da će četiri munare bez zvučnika nadglasati zvona s tisuća zvonika

Spremnima uzeti Hrvate koji će Švicarskoj donijeti ne samo novac nego i dvije Nobelove nagrade (Ružička i Prelog), ali i prostački ružiti svu hrvatsku naciju netom su tri švicarska huligana hrvatskog podrijetla zatukla posve pitomoga švicarskog vršnjaka.

Loše je po tu shemu što se ta alpska kampanilistička ksenofobija po svojoj suštini ne razlikuje ni od nekih drugih kampanilističkih ksenofobija, ne samo brdskih (npr. na brdovitom Balkanu), nego i posve dolinskih, poput padanske. Bliskost, ne samo geografska, pokuljala je u dijelu talijanske vladajuće većine: Sjeverna liga je oduševljeno pozdravila ishod švicarskog referenduma, a ministar Calderoli je, na krilima ushita, sugerirao da se križ stavi i na talijansku zastavu.

Udarac slobodama

Ne bi bilo loše, prihvatio je ministar vanjskih poslova Frattini. Križ je na talijanskoj zastavi, u sklopu savojskog grba, bio od 1861 do 1946, kada ga je Republika otperjala, na kresti poznog antifašizma. Sada se protiv hitnog povratka križa izjasnio ministar obrane La Russa, stranački drug Frattinijev i Berlusconijev, ali političkim podrijetlom iz neofašizma, koji je nacionalne simbole shvaćao ozbiljno. “Dovoljno je zadržati raspelo u javnim prostorima”, vele La Russa i rimski gradonačelnik Alemanno, istovetne provenijencije. To isto tvrde i predstavnici Katoličke crkve u Vatikanu, kojima švicarski referendum ne paše, jer smatraju važnom vidljivost religijskih simbola. Predsjednik Papinskog vijeća za migrante nadbiskup Antonio Maria Vegliň obznanio je da je “na istoj liniji sa švicarskim biskupima”, koji su izrazili snažnu zabrinutost zbog toga “teškog udarca vjerskim slobodama i integraciji”.

U Vatikanu jasno tvrde da se katolici moraju zauzeti za svačije pravo na religijsku slobodu, na prisutnost svojih bogomolja, te da se osobito moraju zauzeti za manjine. “Primjećujemo čuvstva averzije i straha, svugdje bar pomalo, ali kršćanin mora znati to nadići, pa i kad nema recipročnosti”, kaže monsignor Vegliň, u žestokom raskoraku s onima koji kažu da ne smije biti prava za muslimane dok se za kršćane ne izbori ravnopravnost u islamskim zemljama. U Rimu smo čuli katoličke teze po kojima je posrijedi ista strategija u zabrani munara u Švicarskoj i raspela u učionicama talijanskih državnih škola.

Rušenje referenduma

Dakako da problem nije isti: oko raspela je pitanje treba li ih istaknuti u državnim prostorima (a ne u javnosti tout court, gdje ne manjkaju ni crkve ni križevi), dok se minaretu oduzima pravo na javnost, kamoli da bi netko pomislio bismillu staviti u učionicu. Raspru o minaretu smo prošli i u Zagrebu, kad je za munaru jedva nađen prostor baš na rubu grada, uz dug mukao otpor formalno laičkih, čak ateističkih struktura; još i sada to prolazimo u Rijeci, a u Splitu i mesdžid u zakutku, bez munare, svako malo napadaju i oštećuju lokalni zeloti. Nemamo baš neko moralno pravo na lekcije odavde.

Lekcije pak stižu odasvud. I iz same Švicarske, gdje su političke stranke podcijenile strah i bijes pučanstva. Ministrica pravosuđa i unutrašnjih poslova Eveline Widmer-Schlumpf najavljuje da će referendum biti poštovan, ali naglašava da njegov ishod protuslovi Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, i daje naslutiti da će ga pokušati rušiti sudski - što bi vjerojatno bilo pravedno, ali ne i demokratski.

Zabrinuto je i Visoko povjerenstvo OUN za izbjeglice koje sve gleda izbliza, iz Genčve. Carl Bildt, u ime švedskog Predsjedništva Evropske unije, tvrdi da je rezultat referenduma “izraz očitih predrasuda i možda čak straha, ali je jasno izvan svake sumnje da je to u svakom pogledu negativan signal”. Osim toga, čudi se Bildt, što je to trebalo stavljati na referendum, kada to “u Švedskoj i inim zemljama to obično rješavaju gradske uprave”?

Upravo o tome i jest riječ. Gradske uprave rješavaju komunalne probleme, dok se zakonodavna tijela - a u Švicarskoj je to i referendum - bave temeljnim političkim pitanjem.

Vrag u detalju

Pitanje odnosa religije i države jest genuino političko pitanje. Liberalno načelo pregnantno je formulirao Cavour: “Slobodna Crkva u slobodnoj državi”, potpuna odvojenost jedne od druge. Vrag je, kao što je poznato, u detalju. U pitanju gdje je granica, gdje jedna sloboda zadire u drugu? I dokle se politička sloboda pojedinca smije pretakati u grupnu političku moć religije kojoj pripada - formalno, administrativno, ili srčano?

U Švicarskoj je, smatram, identifikacija s većinskom religijom i većinskom kulturom zloupotrebljena za ograničenje prava manjine - a svako je društvo onoliko slobodno koliko su slobodni najslabiji u njemu, dakle i manjine po definiciji.

To vide izvan Švicarske i manjina u Švicarskoj - ali pitanje je kako u to uvjeriti Švicarce a ne narušiti njihovu slobodu? Slaba je utjeha što to barem jednom nije prvenstveno naš problem.

Broj preporuka: 22

Preporučam

Objavi na Facebooku

Više o...

KOMENTARI

Komentari RSS

@aramis-
Nisam ateista, ali religije i religioznost...hm. Ali legalista jesam i nikada ne bih ni pomislio braniti ljudima ispovjedanje vjere ,osim ako to nije na stetu drugih.......
Htio sam samo malo da zavitlavam nasu Jeru , ali izgleda da me ona otkacila, sta ces.,U stvari, zelio sam ukazati na to da referendum i nije uvijek pravicno i pozeljno rjesenje, u slucaju BiH, ako bi se postovala volja vecine, stvarno bi se mogla desiti apsurdna situacija u kojoj bi se svakoj vjerskoj zajednici moglo stosta zabraniti referendumom .Neke stvari moraju biti regulirane zakonom, a ne voljom vecine. Puno zla se kroz povijest dogodilo voljom vecine. Inace u potpunosti se slazem sa tobom o obnovi porusenih vjerskih (i druguh) objekata i pravu na ocuvanje tradicije i vjere.

prijezda

05.12.2009 Prijavi

Bravo Ino legendo! Pametan i duhovit komentar o alpskoj kampanilistickoj ksenofobiji (predobra definicija) koja se boji minareta i ne da ih ozvuciti. Strah od ezana i TO U ZEMLJI GDJE SE JODLA! hehehehehe.......

konsiljere

05.12.2009 Prijavi

@prijezda - naprotiv, tu tek treba sagraditi objekte koji su bili porušeni. Ne ide to baš tako kako si pojedini ateisti zamišljaju da bi se narodi tek tako odrekli stoljetnih tradicija i vjere.

aramis

03.12.2009 Prijavi

JERO
Jero duso, tvoji postovi su kao i uvijek lijek za moju dusu, potpuno se slazem sa tobom i predlazem da i u BiH (cijeloj) odrzimo referendum o zabrani gradnje djamija ,ortodoksnih i katolickih crkava, te sinagoga, ali ponaosob za svaku od njih. S bozijom pomoci, posto u BiH niko nema apsolutnu vecinu, a svi bi rusili tudje, ne sumnjam da bi referendum uspio i da bi zabrana bila izglasana .....................................................PS. evo nisam sam i @0234708074320 te je "procitala", samo sto ja o tvojoj spolnosti i seksualnosti imam malkice drugacije misljenje.

prijezda

03.12.2009 Prijavi

Gospodine Besker , kao Bosnjak i Bosanac moram reci da mi je drago sto u Hrvatskoj (poslije BiH, meni najdrazom zemljom) postoje ljudi koji razmisljaju i pisu kao vi, osobno poznajem mnoge Hrvate i zbog njih volim i cijenim taj narod, istina , kao i u svakom drugom narodu postoje i oni koji ne zasluzuju respekt, ali kao sto vi napomenuste u prethodnom postu, ne treba jedan narod, vjeru ili bilo kakvu drugu zajednicu optuzivati i osudjivati zbog neke male manjine nevaljalih.

prijezda

03.12.2009 Prijavi

SVI KOLUMNISTI

Inoslav Bešker Davor Butković Ivan Zvonimir Čičak Miljenko Jergović Živko Kustić Jelena Lovrić Jurica Pavičić Branimir Pofuk Ante Tomić Milana Vlaović Tomislav Židak Bivši kolumnisti

Opći uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

Europa digital mreža: Autoklub | Cafe.hr | Cosmopolitan | CroChef | Dubrovački vjesnik | GameLand | Globus | Gloria | Gloria Shop | Gorila | Igralica | Jutarnji list | Jutarnji klub | Jutarnji nekretnine | Kapital Network | Lektire | MojFaks | Otvoreno more | Reci.hr | Slobodna Dalmacija | Sportske novosti | Svimi.hr | Šibenski list | Studentski oglasnik | Teen | Teen385 | Vaumijau | Vita

WAZ: Der Westen