SOCIJALNI PORTRET METROPOLE
Centar Zagreba izumire, a najviše je rođenih u Stenjevcu i Sesvetama
-
Iako je u Zagrebu izgrađeno mnogo vrtića, još nema mjesta za sve mališane
Publikacija ‘Socijalna slika Zagreba 2008.’ nudi zanimljive podatke o društvenom razvoju Zagreba, od kojih bi mnoge trebalo ažurirati
ZAGREB - Socijalna slika Zagreba, kao jedan od ključnih pokazatelja društvenog razvoja metropole, pokazuje sljedeće: Zagrepčani su u prosjeku stariji od ostalih građana Hrvatske, mnogo je samačkih kućanstava, a prevladavaju obitelji s malo djece. Zagrepčani kasno zasnivaju brakove, a djeca se rađaju u sve kasnijoj roditeljskoj dobi. Zagrepčani imaju velikih problema sa smještajem djece u predškolske ustanove, kao i sa smještajem starijih i nemoćnih.
S druge strane, Zagrepčani, u odnosu na ostatak Hrvatske, imaju dvostruko nižu stopu nezaposlenosti. No, u Zagrebu zabrinjava rast udjela osoba koje primaju plaću nižu od prosječne, povećanje troškova života i problem prezaduženosti građana. Svaki četvrti sklopljeni brak završi razvodom, a najčešće se razvode brakovi koji su trajali 20 i više godina.
Iako nepotpuna, publikacija “Socijalna slika grada Zagreba 2008”, jučer predstavljena u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, nudi zanimljive podatke i ukazuje na jednako tako zanimljive trendove. U Uredu kažu da je posrijedi samo prikaz stanja (vrlo često temeljen na zastarjelim podacima, dok su prijedlozi rješenja problema s kojima je grad suočen posve izostali).
Najviše trgovaca
Najnegativniji je prirast stanovništva u Donjem i Gornjem gradu te na Trnju, s izrazitim tendencijama daljnjeg starenja. Najveći je prirast stanovništva na području Stenjevca i Sesveta, s tim da je za Sesvete, Brezovicu i Dubravu karakteristična višečlanost obitelji. Dubrava, Brezovica i Peščenica imaju najviše nezaposlenih, a Dubrava, Trnje i Črnomerec područja su s najviše korisnika jednokratne ili stalne novčane pomoći. Najviše je nezaposlenih, čak 34,5 posto, među onima sa završenom srednjom školom, 23,4 posto nezaposlenih je u dobi od 20 do 29 godina, dok ih je 38,2 posto starije od 50 godina. Oko 20 posto zaposlenih bavi se trgovinom, 15 posto radi u prerađivačkoj idustriji, dok se nekretninama i poslovnim uslugama bavi oko 12 posto Zagrepčana.
Najviši postotak visoko obrazovnih Zagrepčana živi u Donjem i Gornjem gradu i na Medveščaku, dok ih je najmanje u Brezovici, Sesvetama i Donjoj Dubravi.
Sve je manje brakova
Brak se najčešće sklapa u dobi od 25 do 29 godina, prevladavaju vjerski brakovi (61,4 posto), a u 2008. sklopljeno je 25 brakova manje nego 2007. Po broju razvoda prednjači Novi Zagreb - Istok. Zagreb u usporedbi s ostatkom Hrvatske bilježi manji postotak obiteljskog nasilja.
Po broju legalnih pobačaja Zagreb zauzima sredinu ljestvice: u 2008. pobacilo je 786 žena. U Zagrebu je 2008. otvoreno 5 novih objekata namijenjenih predškolskom programu, no unatoč tome, 1158 djece ostalo je bez mjesta u vrtiću.
Zaustavljen je dugogodišnji rast stanogradnje. Najviše se gradilo u Sesvetama, Novom Zagrebu - Zapad i Stenjevcu, dok su građevinari najmanje posla imali u Donjem Gradu, Brezovici, Gornjem gradu i na Medveščaku.
Rekorder po ovisnicima
Zagreb ima vrlo visoku stopu liječenih ovisnika, ali u Gradskom uredu pretpostavljaju da je “siva brojka” znatno veća. Tako su u gradu od zloporabe sintetičkih droga liječila 2281 osoba, a čak 80 posto je muškaraca. Tijekom noćnih izlazaka mladi uglavnom konzumiraju alkohol, 19 posto njih i droge, a 36,5 posto mladih između 15 i 17 godina ostaje izvan kuće koliko želi.
Većina Zagrepčana umire od bolesti krvožilnog sustava. U odnosu na 2007. povećao se broj ubojstava, a smanjio broj samoubojstava.
Prijeko su potrebne i ažurne ankete o socijalnoj situaciji u gradu kako bi se registrirale potrebe građana i izgradio sustav socijalnih intervencija koje bi pridonijele kvaliteti života u metropoli.
SNJEŽNO LUDILO U SPLITU>U SUBOTU NOVIH 30CM!
FACEBOOK KOMENTARI