Cijene najma najviše pale u Moskvi i Oslu, a najmanje u Zagrebu i Sofiji
ZAGREB - Unatoč konstantnim vijestima o krizi, zatvaranjima tvrtki, bankrotu, otkazima i smanjenju plaća, čini se da hrvatsko, ali i većinu europskog tržišta poslovnih uredskih prostora recesija i nije baš toliko strašno zahvatila.
Naime, konzultantska kuća King Sturge, jedna od vodećih u Hrvatskoj i svijetu, objavila je najnovije izvješće u kojemu donosi rezultate s tržišta uredskih i industrijskih prostora u 23 ključna europska grada, a prema kojima proizlazi da su cijene najma vrhunskih uredskih prostora pale, ali ne toliko koliko se očekivalo.
Prema istraživanju, u posljednjem kvartalu (od ožujka do kraja lipnja) najgore su prošli uredski prostori u velikim metropolama poput Londona, Pariza i Amsterdama gdje su uredski prostori u odnosu na prva tri mjeseca 2009. godine pojeftinili desetak posto te posebice Oslo koji je s padom mjesečne rente od 17 posto u roku od tri mjeseca postao rekorder nordijskih, ali i gotovo svih europskih zemalja.
Moskva pojeftinila 42 posto
Na godišnjoj razini, najveći pad cijena zabilježili su uredski prostori u Moskvi, koji su u godinu dana pojeftinili čak 42 posto te su s padom od 18 posto u drugom tromjesečju postali rekorderi u padu cijena, te u Varšavi u kojoj su cijene u godinu dana pale 27 posto. Ako ste se pitali gdje je na tom popisu gradova Zagreb, brojke su i više nego povoljne za Hrvatsku. Zagreb je, uz Sofiju, jedini grad u srednjoistočnoj Europi koji ima stabilnu cijenu najma uredskih prostora, a prema istraživanju Kings Sturgea, prosječna godišnja najamnina četvornog metra u Zagrebu iznosi 204 eura (mjesečno 17 eura/m2) te pritom donosi profit od 8,25 posto.
Popust kod produljenja
No, imamo li zaista razloga za slavlje, upitali smo Tomislava Gregurića, glavnu osobu iz King Sturgea Hrvatska, i Vedranu Likan te Tomislava Perovića, direktore Colliels Internationala, također vodeće konzultantske kuće u Hrvatskoj.
- Popunjenost uredskih prostora A kategorije u Zagrebu i dalje je velika, s blagim naznakama da je smanjena cijena zakupnina, pogotovo kod produljenja ugovora o zakupu, prilikom čega su vlasnici prostora malo fleksibilniji kako bi izbjegli nepopunjenost. U 2009. godini primijećeno je blago povećanje stope nepopunjenosti, dok se do kraja 2009. i početkom 2010. godine očekuje nešto veći porast. Slaba ponuda novih prostora sprečava veće preokrete u uredskom sektoru. Međutim, razlika između ureda A, B i C klase je sve veća, zbog čega raste nepopunjenost prostora slabije kvalitete - rekao je Tomislav Gregurić te dodao kako je potražnja od strane potencijalnih korisnika, pogotovo stranih tvrtki, u padu te da je veliki problem u Hrvatskoj to što investicijski sektor bilježi slabu aktivnost od početka 2008. godine.
Slično smatraju Vedrana Likan i Tomislav Perović, koji objašnjavaju da se često radi o prividu porasta potražnje za uredskim prostorima.
Privid veće potražnje
- Kod poslovnih, odnosno uredskih prostora sve se češće događaju pregovori za promjenu uvjeta zakupa. Vlasnici uredskih zgrada sve češće dobivaju zahtjeve za smanjenje rente jer u protivnom postojeći zakupac mora napustiti prostor te ga zamijeniti manjim i jeftinijim uredom koji će mu smanjiti troškove i rasteretiti tekuće poslovanje. Kako se takvi slučajevi samo u nekom broju uspijevaju povoljno riješiti za obje strane dogovorom i pronalaskom novog rješenja, sve češća pojava su zahtjevi za uredima malih kvadratura i niskih renti. Ti zahtjevi stvaraju prividno stanje porasta potražnje i aludiraju na aktiviranost tržišta uredskih prostora, no u stvarnosti odražavaju stvarnu razinu problema ne samo tog segmenta tržišta, nego i općenito nepovoljno stanje gospodarstva u Hrvatskoj i probleme u poslovanju s kojima se danas susreću tvrtke u Hrvatskoj - kažu Perović i Likan iz Colliersa.
Investicijskih prodaja tijekom prve polovice 2009. nije bilo.
Mnogi traže partnere i kupce
- U tom su razdoblju plasirane mnoge značajne nekretnine u Hrvatskoj, koje, pod pritiskom banaka odnosno zaduženja, traže partnere ili kupce. Kako i njihova prodajna cijena postupno pada, očekujemo da će uskoro doći do realizacije nekih od tih transakcija, moguće u pojedinačnim manjim uredskim zgradama ili investicijama manjeg obujma - kažu vodeći ljudi Colliers Internationala.
Boba Blašković
Naime, konzultantska kuća King Sturge, jedna od vodećih u Hrvatskoj i svijetu, objavila je najnovije izvješće u kojemu donosi rezultate s tržišta uredskih i industrijskih prostora u 23 ključna europska grada, a prema kojima proizlazi da su cijene najma vrhunskih uredskih prostora pale, ali ne toliko koliko se očekivalo.
Prema istraživanju, u posljednjem kvartalu (od ožujka do kraja lipnja) najgore su prošli uredski prostori u velikim metropolama poput Londona, Pariza i Amsterdama gdje su uredski prostori u odnosu na prva tri mjeseca 2009. godine pojeftinili desetak posto te posebice Oslo koji je s padom mjesečne rente od 17 posto u roku od tri mjeseca postao rekorder nordijskih, ali i gotovo svih europskih zemalja.
Moskva pojeftinila 42 posto
Na godišnjoj razini, najveći pad cijena zabilježili su uredski prostori u Moskvi, koji su u godinu dana pojeftinili čak 42 posto te su s padom od 18 posto u drugom tromjesečju postali rekorderi u padu cijena, te u Varšavi u kojoj su cijene u godinu dana pale 27 posto. Ako ste se pitali gdje je na tom popisu gradova Zagreb, brojke su i više nego povoljne za Hrvatsku. Zagreb je, uz Sofiju, jedini grad u srednjoistočnoj Europi koji ima stabilnu cijenu najma uredskih prostora, a prema istraživanju Kings Sturgea, prosječna godišnja najamnina četvornog metra u Zagrebu iznosi 204 eura (mjesečno 17 eura/m2) te pritom donosi profit od 8,25 posto.
Popust kod produljenja
No, imamo li zaista razloga za slavlje, upitali smo Tomislava Gregurića, glavnu osobu iz King Sturgea Hrvatska, i Vedranu Likan te Tomislava Perovića, direktore Colliels Internationala, također vodeće konzultantske kuće u Hrvatskoj.
- Popunjenost uredskih prostora A kategorije u Zagrebu i dalje je velika, s blagim naznakama da je smanjena cijena zakupnina, pogotovo kod produljenja ugovora o zakupu, prilikom čega su vlasnici prostora malo fleksibilniji kako bi izbjegli nepopunjenost. U 2009. godini primijećeno je blago povećanje stope nepopunjenosti, dok se do kraja 2009. i početkom 2010. godine očekuje nešto veći porast. Slaba ponuda novih prostora sprečava veće preokrete u uredskom sektoru. Međutim, razlika između ureda A, B i C klase je sve veća, zbog čega raste nepopunjenost prostora slabije kvalitete - rekao je Tomislav Gregurić te dodao kako je potražnja od strane potencijalnih korisnika, pogotovo stranih tvrtki, u padu te da je veliki problem u Hrvatskoj to što investicijski sektor bilježi slabu aktivnost od početka 2008. godine.
Slično smatraju Vedrana Likan i Tomislav Perović, koji objašnjavaju da se često radi o prividu porasta potražnje za uredskim prostorima.
Privid veće potražnje
- Kod poslovnih, odnosno uredskih prostora sve se češće događaju pregovori za promjenu uvjeta zakupa. Vlasnici uredskih zgrada sve češće dobivaju zahtjeve za smanjenje rente jer u protivnom postojeći zakupac mora napustiti prostor te ga zamijeniti manjim i jeftinijim uredom koji će mu smanjiti troškove i rasteretiti tekuće poslovanje. Kako se takvi slučajevi samo u nekom broju uspijevaju povoljno riješiti za obje strane dogovorom i pronalaskom novog rješenja, sve češća pojava su zahtjevi za uredima malih kvadratura i niskih renti. Ti zahtjevi stvaraju prividno stanje porasta potražnje i aludiraju na aktiviranost tržišta uredskih prostora, no u stvarnosti odražavaju stvarnu razinu problema ne samo tog segmenta tržišta, nego i općenito nepovoljno stanje gospodarstva u Hrvatskoj i probleme u poslovanju s kojima se danas susreću tvrtke u Hrvatskoj - kažu Perović i Likan iz Colliersa.
Investicijskih prodaja tijekom prve polovice 2009. nije bilo.
Mnogi traže partnere i kupce
- U tom su razdoblju plasirane mnoge značajne nekretnine u Hrvatskoj, koje, pod pritiskom banaka odnosno zaduženja, traže partnere ili kupce. Kako i njihova prodajna cijena postupno pada, očekujemo da će uskoro doći do realizacije nekih od tih transakcija, moguće u pojedinačnim manjim uredskim zgradama ili investicijama manjeg obujma - kažu vodeći ljudi Colliers Internationala.
|
Moskva i Beograd najprofitabilniji, Zagreb na 5. mjestu
Ako ste se pitali koji od europskih gradova u sektoru iznajmljivanja uredskih prostora donosi najviše novca, odgovor je Moskva koja, unatoč godišnjem padu cijene od 42 posto, vlasnicima uredskih zgrada trenutačno donosi profit od čak 14 posto (godišnji najam iznosi u prosjeku 576 eura po kvadratu). Drugi grad po profitu je Beograd (9,5 % profita, godišnja renta 180 eura/m2), a slijede Sofija (8,5 % profita, renta 264 eura/m2), Istanbul (8,5 % profita, renta 336 eura/m2), peti je Zagreb (8,5 % profita, godišnja renta 204 eura/m2), dok svi ostali europski gradovi donose profit između pet i sedam posto. Najmanje profita donosi iznajmljivanje uredskih prostora u Kopenhagenu, Stockholmu i Helsinkiju, od kojih je Kopenhagen jedini nordijski grad u kojemu su cijene najma uredskih prostora stabilne. Relativno malu zaradu od oko šest posto donosi iznajmljivanje ureda u Bruxellesu, Milanu, Parizu i Londonu, u kojima je kvadrat ureda više od dvostruko skuplji nego u Zagrebu. |
Boba Blašković
Broj preporuka: 0
