CO2: Kyoto više nije prepreka za ulazak u EU
ZAGREB - Hrvatska se uspjela izboriti za dodatnu emisiju ugljičnog dioksida na upravo završenoj 12. konferenciji država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime te Drugoj konferenciji država stranaka Protokola iz Kyota u kenijskom Nairobiju.
Novim izračunom Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija ugljičnog dioksida u baznoj 1990. godini od 3,5 milijuna tona, što se dodaje dosadašnjoj granici od 31,7 milijuna tona što će Hrvatskoj omogućiti da u prvoj polovici 2007. ratificira Protokol iz Kyota, što je pak preduvjet za ulazak u EU te normalan razvoj energetike i gospodarstva.
Godina 1990. uzeta je kao bazna u Protokolu i na temelju nje je svim potpisnicama odobrena granica koliko plinova koji potiču globalno zagrijavanje smiju ispuštati, što je bilo nepovoljno za Hrvatsku koja je tad čak 22 posto potreba za strujom osiguravala iz elektrana sagrađenih u drugim republikama Jugoslavije.
Osim toga, početkom devedesetih je zbog raspada bivše države i ratnog okruženja bilo mnogo problema u gospodarstvu i prometu, što je kao posljedicu imalo znatno manju emisiju tih plinova.
- Povećanje dopuštene emisije ugljičnog dioksida u baznoj godini od 12 posto na ukupno 35,2 milijuna tona omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola koji je potpisala 1999., kao i ispunjavanje strogih obveza prema Protokolu iz Kyota i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.
Hrvatska je tako uštedila veliki novac jer bi bez dodatnog povećanja dopuštene emisije zbog prekoračenja Protokolom određene granice, kao posljedice postojeće strategije razvoja energetike i gospodarstva, po izračunu stručnjaka imali dodatne troškove i do 200 do 300 milijuna eura godišnje. - doznali smo iz ureda glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Koliko će Hrvatskoj trebati da dostigne novu granicu i da li će tada kupovati kvote drugih zemalja, još se ne zna.
B. Sor
Novim izračunom Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija ugljičnog dioksida u baznoj 1990. godini od 3,5 milijuna tona, što se dodaje dosadašnjoj granici od 31,7 milijuna tona što će Hrvatskoj omogućiti da u prvoj polovici 2007. ratificira Protokol iz Kyota, što je pak preduvjet za ulazak u EU te normalan razvoj energetike i gospodarstva.
Godina 1990. uzeta je kao bazna u Protokolu i na temelju nje je svim potpisnicama odobrena granica koliko plinova koji potiču globalno zagrijavanje smiju ispuštati, što je bilo nepovoljno za Hrvatsku koja je tad čak 22 posto potreba za strujom osiguravala iz elektrana sagrađenih u drugim republikama Jugoslavije.
Osim toga, početkom devedesetih je zbog raspada bivše države i ratnog okruženja bilo mnogo problema u gospodarstvu i prometu, što je kao posljedicu imalo znatno manju emisiju tih plinova.
- Povećanje dopuštene emisije ugljičnog dioksida u baznoj godini od 12 posto na ukupno 35,2 milijuna tona omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola koji je potpisala 1999., kao i ispunjavanje strogih obveza prema Protokolu iz Kyota i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.
Hrvatska je tako uštedila veliki novac jer bi bez dodatnog povećanja dopuštene emisije zbog prekoračenja Protokolom određene granice, kao posljedice postojeće strategije razvoja energetike i gospodarstva, po izračunu stručnjaka imali dodatne troškove i do 200 do 300 milijuna eura godišnje. - doznali smo iz ureda glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Koliko će Hrvatskoj trebati da dostigne novu granicu i da li će tada kupovati kvote drugih zemalja, još se ne zna.
B. Sor
Broj preporuka: 0
'SAKRILI SU NJENE KOSTI'
Glavni katolički egzorcist tvrdi: Nestala 15-godišnjakinja pokopana u grobu talijanskog mafijaša oteta je zbog seksualnih zabava u Vatikanu!
APELIRAJU NA DRŽAVE I ECB DA ZAUSTAVE KRIZU NA VRIJEME
