ZAGREB - Očitavanje čovjekova genetskog koda ispunilo me je strahopoštovanjem jer sam otkrio nešto što je prije znao samo Bog, kaže Francis Collins, direktor Američkog nacionalnog instituta za istraživanje čovjekova genoma.

Taj 56-godišnji američki genetičar, koji je od 1993. godine vodio projekt Ljudski genom, ušao je u povijest kada je u lipnju 2000. godine u društvu svoga rivala Craiga Ventera i tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona objavio čovječanstvu da je očitan čovjekov genetski kod.

U međuvremenu, Venter se posvetio stvaranju "umjetnih bakterija", a Collins je, uz svakodnevna istraživanja ljudskih gena, odlučio objasniti zašto vjeruje da znanstvena otkrića približavaju čovjeka Bogu.

- Jedna od najvećih tragedija našeg vremena jest stvaranje dojma da su znanost i religija u ratu - kaže Collins, koji će u rujnu objaviti knjigu "The Language of God" (Božji jezik).

Iako još nije stigla ni u tiskaru, knjiga je već pobudila brojne reakcije zbog niza Collinsovih kontroverznih teza, poput one da je "evolucija oruđe koje je Bog izabrao da bi stvorio čovjeka".

U skladu s tom teorijom, čovjek više neće evoluirati.

Francis Collins, najmlađi od četvero djece jednog farmera u Virginiji, diplomirao je i doktorirao fizikalnu kemiju, ali je tijekom rada na doktoratu otkrio interes za biologiju i posvetio se medicinskoj genetici te bio član tima koji je otkrio gen za rijetku i fatalnu nasljednu bolest, cističnu fibrozu.

Široj svjetskoj javnosti postao je poznat 1993. godine kada je nobelovca Jamesa Watsona zamijenio na mjestu voditelja projekta Ljudski genom.

Zanimljivo je da je do 27. godine Collins bio ateist, a religijsko je prosvjećenje doživio impresioniran teško bolesnim ljudima koji su snagu i utjehu pronašli u vjeri.

- Nakon što sam pročitao knjigu 'Mere Christianity' C. S. Lewisa, više nije bilo povratka - kaže Collins i ističe kako njegov slučaj najbolje govori da je moguće pomiriti znanost i religiju.

Slavni znanstvenici koji su vjerovali u Boga:

•  Isaac Newton (1642. -1727.) Jedan od najvećih fizičara u povijesti u svom je glasovitom dijelu Principia zapisao: Najljepši sistem sunca, planeta i kometa mogao je biti stvoren samo promišljanjem i upravljanjem inteligentnog i moćnog Bića"

•  Rene Descartes (1596. - 1650.) Slavni francuski matematičar, znanstvenik i filozof koga mnogi smatraju ocem moderne filozofije bio je duboko religozni katolik.

•  Gregor Mendel (1822-1884) Otac genetike bio je augustinski redovnik koji je u vrtu samostana u Brnu, promatrajući grašak, otkrio zakone nasljeđivanja.

•  Albert Einstein (1879. - 1955.) Po mnogima najveći fizičar u povijesti rekao je da je "Znanost bez religije neuvjerljiva, a religija bez znanosti slijepa.

 
Tanja Rudež