SIMPTOMI I LIJEČENJE

Crijevne infekcije u ljetnim mjesecima

Autor:

Objavljeno: 01.06.2012

Gastrointestinalne tegobe infektivnog uzroka smatraju se najčešćim bolestima u ljetnom periodu

Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene.

Bakterijski uzročnici crijevnih infekcija

Za razliku od uzročnika gastroenteritisa zimi,do crijevnih infekcija ljeti ponajviše dovode bakterijski uzročnici. To se prvenstveno odnosi na bakterije iz roda Salmonella koje pronalazimo diljem svijeta u ljudima, životinjama i okolišu. Taj mikroorganizam ulazi u tijelo kroz probavni sustav, a za razvoj bolesti kod zdravih osoba je potreban velik broj kolonija, stoga infekcija obično nastaje kao rezultat masivnog unosa hrane gdje se bakterija nalazi u velikim koncentracijama.

Upravo visoke ljetne temperature predstavljaju pogodan milje za razmnožavanje bakterija u hrani, a neke vrste hrane iznimno su prikladne za njihovo širenje. To se prvenstveno odnosi na proizvode na mliječnoj bazi, kremaste kolače i drugu hrana koja sadrži nedovoljno termički obrađena jaja, zatim šlag, nedovoljno oprano voće i povrće, ali i pileće i mljeveno meso. 

Kontaminacija namirnica gdje se one mogu umnožavati najčešće nastaje preko prljavih ruku, uslijed loše termičke i higijenske obrade hrane te zbog neadekvatnog skladištenja.

Problem nastaje i kad su namirnice porijeklom od bolesne životinje.

Još jedan važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom ljeti jest zlatni stafilokok, tj. Staphylococcus aureus. On u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tijekom pripreme hrane te tamo luči  enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu. Ovakav tip trovanja obično se javlja kad se pripremljeni obrok polagano hladi te se dulje vremena nalazi na sobnoj temperaturi - naime, topla hrana omogućuje izvrsnu podlogu za rast zlatnom stafilokoku.

Uzročnici virusnih gastroenteritisa ljeti

Premda svi virusi koji su odgovorni za pojavu virusnih gastroenteritisa u zimskom periodu mogu uzrokovati i ljetne "crijevne viroze", neki od njih ipak pokazuju znatno veću pojavnost. Tako se u ljeti najčešće javlja infekcija norovirusima iz obitelji  Caliciviridae za koje se smatra da uzrokuju čak 50 posto sindroma gastroenteritisa uzrokovanih hranom.  Norovirusi zahvaćaju sve osobe neovisno o životnoj dobi, a prenose se fekalno kontaminiranom hranom i vodom, direktnim kontaktom zaražene osobe s nezaraženom te putem aerosolizacije virusa i posljedične kontaminacije raznih površina.

Za razvoj norovirusne infekcije potreban je vrlo malen broj virusnih čestica, a poznat je po izazivanju epidemija gastroenteritisa na krstarenjima.

U uzorcima djece sa simptomima gastroenteritisa prisutne su infekcije crijevnim adenovirusima i rotavirusom, premda je njihova učestalost u ljetnom razdoblju niža u usporedbi s norovirusima. Kako se sve te virusne infekcije (a posebice one uzrokovane norovirusima) najlakše prenose u zatvorenim kolektivima, pri pojavi prvih slučajeva u školama, dječjim vrtićima,  domovima, kampovima, pedijatrijskim odjelima te većim obiteljima treba  odmah reagirati kako bi se spriječio nastanak epidemije. Norovirus je značajan po tome što je za razvoj infekcije potreban vrlo malen broj virusnih čestica, a u posljednje vrijeme je poznat po izazivanju epidemija gastroenteritisa na brodovima za krstarenje.

Klinička slika i liječenje

Simptomi infekcije salmonelom javljaju 12 do 24 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane manifestirajući se iznenadnim nastupom glavobolje, povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu oko pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem. Zbog svega navedenog često se javlja teška dehidracija, posebice kod djece. Kako je  Salmonella invazivni mikroorganizam koji se iz crijeva može krvlju širiti u druge organe, ne čudi što kod nekih ljudi infekcija može postati kronična, bez ikakvih uočljivih simptoma. Ti ljudi tada postaju izvor zaraze za okolinu. Gastrointestinalni simptomi kod bolesti uzrokovane stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, već dva do tri sata nakon konzumacije zaražene hrane. Tjelesna temperatura obično nije povišena, a drugi simptomi nalikuju simptomima kod otrovanja salmonelom.

Norovirusi dovode do sličnih simptoma te uzrokuju mučninu, povraćanje, proljev i grčeve u trbuhu. Ponekad oboljele osobe imaju blažu groznicu, zimicu i tresavicu, glavobolju, bol u mišićima te se generalno osjećaju iscrpljeno. Bolest počinje iznenadno, 24 do 48 sati po ulasku virusa u organizam, premda se simptomi mogu javiti već 12 sati po ekspoziciji. Samo trajanje bolesti je kratko i rijetko kad premašuje dva dana, no  virus se u stolici može izlučivati još mjesecima te na taj način predstavljati opasnost od zaraze okoline. Epidemiološka i klinička iskustva ukazuju na to da djeca količinski povraćaju više nego odrasle osobe.

Baza liječenja opisanih gastroenteritisa u većini slučajeva jest nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni čajevi i razblažene umjetne juhe) te konzumacija laganije jednostavne hrane koja ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke). Masna, teška, pržena i slatka hrana apsolutno se treba izbjegavati, kao i svi mliječni proizvodi, uz iznimku probiotičkih proizvoda. Osobe koje ne mogu primati tekućinu na usta zbog mučnine ili nekog drugog razloga (posebice mala djeca) trebaju medicinsku skrb te nadoknadu tekućine intravenskim putem.  Antibiotska terapija se kod infekcije salmonelama ne preporuča jer može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje, a kod virusnih gastroenteritisa ona nema nikakvog učinka.

Važni savjeti za sprječavanje infekcije

Kako se kontaminirana hrana uglavnom doima normalnog izgleda, mirisa i okusa, na naša osjetila se teško možemo pouzdati. Zbog toga je ključno spriječiti bakterije da uopće uđu u hranu i da se razmnože u broju dovoljnom za razvoj infekcije. Najvažniji korak u tome jest ujedno i temelj svih javnozdravstvenih akcija -  temeljito pranje ruku prije svakog jela ili rukovanja s hranom.

Dobro treba oprati voće i povrće, posebno ono koje ne namjeravate kuhati, a očistiti treba i radne površine te pribor za jelo. Prerađevine od goveđeg mesa, perad i jaja treba dobro termički obraditi, a ribu valja pripremati svježu. Hranu bi trebalo pripremati netom prije konzumacije, a ohlađenu hranu kratko držati izvan hladnjaka. Vodu i led nepoznatog porijekla valja izbjegavati, a tijekom putovanja svu se hranu savjetuje čuvati u čistim vrećicama ili zatvorenim posudama u prijenosnom hladnjaku. Budući da za navedene uzročnike (izuzev rotavirusa) još uvijek ne postoji cjepivo,  adekvatna higijena i svi navedeni postupci i dalje su nam glavno oružje u borbi protiv crijevnih infekcija u ljetnom razdoblju.

Autor:  Tomislav Meštrović, dr. med.

Izvor:  www.plivazdravlje.hr

Broj preporuka: 0

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen