Početak Nove godine mnogima je idealno vrijeme za važne odluke zahvaljujući kojima će poboljšati svoje zdravlje. Jedni izabiru rigidne dijete, drugi odlaze na sistematske preglede, a treći plaćaju skupe estetske zahvate da bi poboljšali izgled. Mi vam predlažemo 10 jednostavnih i jeftinih načina kako da iduću godinu dočekate u mnogo boljoj životnoj formi od sadašnje.

Cigareti recite zbogom

Ako ste pušač, vaša najbolja odluka u Novoj godini bit će da prestanete pušiti. Naime, polovica svih pušača umire od posljedica duhanskog dima. Britanski su znanstvenici nedavno otkrili da svaka 15. cigareta dovodi do oštećenja DNK. Te se mutacije tijekom godina akumuliraju i naposljetku dovode do raka. Pušenje je tako odgovorno za 87 posto svih slučajeva raka pluća. No, manje je poznato da infarkti i moždani udari, uzrokovani pušenjem, ubijaju više pušača nego zloćudne bolesti.

San štiti i od debljine

Iako znanstvenici još uvijek u potpunosti ne znaju objasniti zašto ljudi trećinu života provedu spavajući, izvjesno je da je dobar san jedan od ključeva dobre životne forme. Spavate li noću manje od šest-sedam sati, to bi se moglo opasno odraziti na vaše zdravlje. Naime, istraživanja pokazuju da je manjak sna povezan s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa i raka. Također, deficit u spavanju doprinosi prometnim nezgodama i ozljedama na radu. Smanjeni broj sati sna jedno je od obilježja modernog doba u kome ljudi u prosjeku spavaju jedan do sva sata kraće nego u proteklim desetljećima.

Spavanje je posebno važno za djecu i adolescente. Nedavno objavljeno istraživanje znanstvenika s Kineskog sveučilišta Hong Kong pokazalo je da djeca koja manje spavaju pokazuju tendenciju debljanju (mjereno pomoću indeksa tjelesne mase BMI) za razliku od one koja imaju više sna. Nadalje, istraživanje američkih znanstvenika sa Sveučilišta Columbia pokazalo je da nedostatak sna kod tinejdžera povećava rizik od depresije i suicida. Prema smjernicama poznate američke klinike Mayo, djeca predškolske dobi trebala bi spavati 11 sati, školarci 10, a adolescenti 9 sati na dan. Odraslima i osobama starije dobi preporučuje se od 7 do 8 sati spavanja dnevno. Ako tijekom tjedna ne uspijete nakupiti dovoljno sna, pokušajte to nadoknaditi preko vikenda.

Čiste ruke, baš uvijek

Kada je prije tri godine obilježavao 160. godišnjicu izlaženja, ugledni medicinski časopis British Medical Journal (BMJ) proveo je anketu među 11.000 znanstvenika i liječnika o tome što je bilo najveće medicinsko dostignuće od 1840. godine do danas. Na opće iznenađenje, anketirani su najvećim medicinskim dostignućem proglasili provođenja higijenskih mjera poput pranja ruku i uvođenja kanalizacije.

Redovito pranje ruku sapunom najučinkovitija je prevencija mnogih bolesti, uključujući i gripu. Valja imati na umu da na našim rukama živi oko 3000 različitih bakterija koje najčešće pokupimo na rukohvatima u autobusima i tramvajima, na dugmadi u liftovima te javnim zahodima. Začuđujuće je, međutim, da mnogi ljudi nakon izlaska iz zahoda ne peru ruke. Tako je istraživanje dr. Val Curtis iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu provedeno u pet britanskih gradova pokazalo da više od četvrtine njihovih stanovnika ne pere ruke nakon izlaska iz zahoda.

Nađite pravu dozu sunca

Sunčeve su zrake nužne za sintezu vitamina D u našem organizmu pa tako sunčanje sprečava rahitis kod djece i osteoporozu. Sunce je, također, važno za naše dobro raspoloženje, što najbolje uviđamo tijekom jeseni i zime kada manjak svjetlosti dovodi do depresivnih raspoloženja. No, prekomjerno izlaganje sunčevim ultraljubičastim zrakama dovodi do boranja i preranog starenja, a u svijetu je izražen trend porasta broja oboljelih od melanoma, zloćudnog raka kože. Tako broj oboljelih od melanoma raste za 20 do 40 posto svakih pet godina.

Iako se znanstvenici još uvijek ne mogu usuglasiti oko toga “koliko sunca trebamo za dobro zdravlje”, izvjesno je da tijekom ljeta trebamo izbjegavati sunčanje u razdoblju između 11 i 17 sati. Tijekom izlaganja suncu, posebnu pozornost trebamo posvetiti izboru zaštitnih krema. Posebnu pozornost valja posvetiti zaštiti djece jer se gotovo 50 posto cjelokupne doze ultraljubičastog zračenja primi tijekom djetinjstva.

Opustite se, otjerajte stres

Prije svega, stres je dio svakodnevnog života i nije ga moguće izbjeći. Kratkotrajne i umjerene doze stresa, tijekom kojih dolazi do iznenadne eksplozije hormona, mnogim ljudima pomoći da neki posao ili zadatak obave efikasnije. Pozitivan stres može poboljšati rad srca te osnažiti otpornost organizma na infekcije. Također, kratkotrajni stresni stimulansi pojačavaju moždanu aktivnost te štite od oboljenja povezanih sa starenjem i Alzheimerovom bolešću.

No, previše stresa ugrožava organizam, smanjuje imunitet i dovodi do niza bolesti, uključujući depresiju, srčana oboljenja i rak. Gdje je granica između pozitivnog i negativnog stresa, znanstvenici još nisu utvrdili, no izvjesno je da je ona individualna. Stručnjaci smatraju da je prvi korak u kontroli stresa identificiranje njegovih izvora, a zatim njihova eliminacija. U borbi sa stresom mnogima pomažu joga, meditacija ili neki oblik tjelovježbe.

Pokrenite se, za tijelo i mozak

Jedan od najučinkovitijih načina za poboljšanje opće psihofizičke forme jest redovita fizička aktivnost. Svakodnevno hodanje i trčanje te vježbanje u teretani dva do tri puta tjedno proizvodi niz blagotvornih učinaka za naše tijelo. Bicikl, pak, je savršen za formu, a k tome štiti od Dok vježbamo, odstranjujemo toksine iz tijela znojenjem kroz kožu i izdisanjem kroz pluća. Istraživanja tako pokazuju da je tjelovježba efikasna metoda u borbi sa stresom, srčanim oboljenjima, dijabetesom i starenjem, a smanjuje i rizik od pojave raka. Također, redovita fizička aktivnost snaži kosti te ublažava kroničnu bol. No, tjelovježba blagotvorno djeluje i na mentalne sposobnost jer stimulira moždanu aktivnost.

Na jelovniku samo zdrave stvari

Početkom Nove godine mnogi se odlučuju na strogu dijetu. No, umjesto rigidne dijete, čiji prestanak često znači i povratak suvišnih kilograma, važno je naučiti jesti zdravije. Najlakše i najmanje bolno rješenje jest orijentirati se na prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom. Umjesto da kupujete kaloričnu brzu hranu, kuhajte jednostavna i umjereno slana jela u vlastitom domu. Naposljetku, vodite računa da porcije hrane ne budu obilne.

Pokoja čašica manje...

Alkohol može imati blagotvorni učinak na zdravlje, ali samo ako se pije u umjerenim količinama. To znači jedna čašica žestokog pića, ili jedno pivo ili dvije do tri čaše crnog vina na dan. Primjerice, umjereno uživanje u crnom vinu može pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti te osnažiti mentalnu aktivnost.

Vođenje ljubavi jača imunitet...i drugo

Jedan od najstarijih, najjednostavnijih i najugodnijih načina za održavanje dobrog zdravlja jest redoviti seksualni život. Seks igra važnu ulogu u našem fizičkom i emocionalnom funkcioniranju, a brojne su studije koje pokazuju njegov blagotvorni učinak na zdravlje. Primjerice, seks snaži imunološki sustav, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje.

Lijep osmijeh dobar je za srce

Da loši i pokvareni zubi izazivaju mnogo boli, svima je poznato. No, manje je znano da dijabetes i srčane bolesti također mogu biti povezane s bolesnim zubnim mesom. Neka istraživanja čak upućuju na povezanost srčanog udara i loše zubne higijene.

Stoga perite zube barem dva puta dnevno mekanom četkicom i barem jednom godišnje posjetite zubara.