Da je Sanader mudar, vodio bi HDZ-ovu listu za zagrebačku Skupštinu

PET
Teokracija po Bin Sudcu

Karizmatični svećenik Zlatko (Bin) Sudac dao je u svojoj knjizi “Razgovori” nezamislivo obrazloženje zašto je za teokraciju umjesto demokracije. Raspravljajući s Dunjom Ujević o Ponciju Pilatu, pošli su od njezine teze da je Pilat bio moćan, ali i kukavica te da se bojao naroda, kao i svojih šefova u Rimu. Sudac veli: “Ne, on je čisti pravnik. On je po meni čak imao ljudskosti, čovječnosti. On je Isusa htio nerazapeti. On na njemu nije našao krivnje”. Pa zašto ga je dao, pita Ujevićka. “Držao se pravnih, zakonskih odredbi onoga vremena, kada se o blagdanu Pashe nekoga pusti. I pitao je narod. Evo ti demokracije! Pilat je zapravo bio demokratičan. I to je dokaz da demokracija nije vrhunska Božja kreacija, nego - po meni - to treba biti teokracija. Evo dokaza gluposti apsolutiziranja demokracije kao političkog čina. On je prepustio narodu.” Na referendum, priupita Ujevićka. “Na referendum, tako je. A narod je kao ovce kad im ubiješ pastira. I narod je odabrao Barabu, a ne Krista. Dakle, Pilat je oprao ruke, a narod je odabrao...” Ovakvo tumačenje demokracije nije potrebno dodatno objašnjavati. Urlanje svjetine u pojedinim situacijama nikako ne mogu biti dokaz demokracije. Sudac nam nije objasnio što podrazumijeva pod svojom teokracijom, ali njenu realizaciju s nekim drugim predznacima imamo priliku vidjeti danas u mnogim islamskim državama. Što se kršćanske teokracije tiče, nju su imali priliku osjetiti mnogi građani svijeta kroz stoljeća na svojim kožama preko teokratskih institucija različitih kršćanskih denominacija, kao što je kod katolika bila - inkvizicija.

SUB
Traktorska moda

Prodavači automobila su u panici jer je u prva tri mjeseca prodaja pala čak za 42%. Istovremeno upućeni kažu da je prodaja traktora u Hrvatskoj porasla čak za 60%. Vjerojatno zbog povoljnih kredita i poticaja u predeuropskoj Hrvatskoj. Međutim, sindikalist V. Ribić opet je napao poljoprivredu tvrdeći da bi se uštede u javnoj potrošnji mogle ostvariti smanjenjem poticaja poljoprivredi, što je klasična antieuropska pozicija. Čak 50% budžeta EU do sada se trošilo na poljoprivredu budući da poljoprivreda uz gospodarsku ima i demografsku dimenziju. On je obnovio staru tezu prema kojoj su interesi radnika i gradskog stanovništva u sukobu s interesima poljoprivrede. Naime, visoke cijene poljoprivrednih proizvoda direktno pogađaju gradsko stanovništvo. Prema tome, oni koji predstavljaju sindikate radnika, ili pak administracije, morali bi podupirati subvencije poljoprivredi kako bi cijene poljoprivrednih proizvoda bile što niže. Ribić, koji predstavlja sindikate državnih i javnih službi, ne shvaća da članstvo njegova sindikata nije sveta krava, te i ono mora podijeliti sudbinu cijelog društva. Svakodnevno čitamo o velikim otpuštanjima radnika i zaposlenih. No otpuštanja se događaju samo u privatnom sektoru. Tamo se ujedno smanjuju plaće. U javnom sektoru je gotovo nemoguće dobiti otkaz, a sindikati ne žele smanjiti plaće čak ni za 6%. Da li se time (namjerno) izaziva politička kriza radi destabilizacije sadašnje vlasti, nije teško reći.

NED
Financiranje huligana

Nedavni neredi na nogometnoj utakmici s Andorom po ‘ko zna koji put skrenuli su pažnju svjetske, ali i hrvatske javnosti na ponašanje navijača. Prosječan građanin upitat će se odakle tim mladim ljudima novac, bez obzira na to radi li se o predstavnicima BBB-a, Torcide ili Armade, za putovanja po svijetu ili pak po Hrvatskoj s utakmice na utakmicu. Koliko je meni poznato, njihova putovanja (su)financira HNS ili pak klubovi kada se radi o državnom prvenstvu. Prema tome - direktnu odgovornost za nerede na stadionima imaju HNS i klupska vodstva. Kako je bilo moguće da bez pomoći “iznutra” netko unese baklje na utakmicu Hajduk - Dinamo ili pak u Andori. Odgovor potražite sami jer vam ga nadležne institucije neće dati.

PON
Tko to kaže - tko to laže

Ad hoc tribunal za bivšu Jugoslaviju izdao je novu subpoenu Javieru Solani i Europskoj komisiji tražeći, na zahtjev obrane, zapise europskih promatrača iz 1995. koje su oni radili u Kninu i Zagrebu. Međutim, odgovora i dalje nema. Isto je i s topničkim dnevnicima koje Tužiteljstvo traži od hrvatske strane. U nas se prvo tvrdilo da topničkih dnevnika uopće nema. Onda je ministar Šimonović prije par mjeseci javno prozborio o pronađena 23 dnevnika. Međutim, ni jedan još nije dostavljen Tribunalu, pa se sudska trakavica vezana uz predmet Gotovina i drugi nastavlja. I EU i Hrvatskoj puna su usta suradnje s Haaškim tribunalom. Ali samo usta.

UTO
Bandićevi protiv Bandića

Najavljeni lokalni izbori dosadni su do te mjere da ih većina medija manje prati od marginalnih modnih događanja. Jedino što je “uznemirilo duhove” je odluka vrha SDP-a da Milanović osobno bude na čelu liste za zastupnike u Skupštini grada Zagreba. Neki to tumače pokušajem ukroćivanja Bandića listom njegovih protivnika koji bi mu poslije u Skupštini vezali pustopašne ruke. Tako bi se moglo dogoditi da SDP-ovci u novoj Gradskoj skupštiti budu oporba gradonačelniku iz vlastitih redova. Milanovićev potez vrlo je riskantan i politički rizičan. Ako Milanović dobije manje glasova na izborima od Bandića, to će u očima političke javnosti još više srušiti njegov autoritet i ugled stranke kojoj je na čelu. Time će automatski ojačati pozicija Bandićeve struje unutar SDP-a. Što se HDZ-a tiče, jasno je da Jasen Mesić nije ravnopravan protukandidat Bandiću iz mnogo razloga. No, kada bi Sanader imao hrabrosti i političke mudrosti, pa preuzeo vođenje HDZ-ove liste za Skupštinu grada Zagreba, imali bismo vrlo interesantnu situaciju u Zagrebu. Prvi put bi se direktno sučelila na osobnoj razini dva vodeća stranačka političara u Hrvatskoj. Ako bi Sanader imao dobar rezultat, ojačala bi pozicija HDZ-a u Skupštini grada, ali i rejting te stranke općenito. Ako bi mu rezultat bio slab, bio bi to ne samo signal za uzbunu u HDZ-u, nego bi to utjecalo na cijelu društveno-političku klimu u nas. No time bi lokalni izbori u cijeloj Hrvatskoj postali doista interesantni i dobili bi novu dimenziju. Za sada je potpuno jasno da će predstojeći lokalni izbori potpuno zbrisati HNS, HSS, HSLS i druge strančice s političke karte. Pitanje je hoće li lista Velimira Sriće, bivšeg HNS-ovca, imati dovoljno potpore u javnosti da postane ozbiljan politički faktor i osvoji dovoljan broj mjesta u Skupštini. U svakom slučaju, politička karta Zagreba nakon ovih izbora bitno će se promijeniti.

SRI
Studenska pobuna

Zovu me s Televizije da ispred zgrade Filozofskog fakulteta dadem izjavu vezano uz najnoviju studentsku pobunu u toj “kući izvoru svih pobuna i zala” u hrvatskom društvu kroz desetljeća. Teško je dokučiti kako je počeo studentski prosvjed jer su informacije medija kontradiktorne i često suprotstavljene, ovisno o političkoj orijentaciji autora. Jedni tvrde da je sve počelo nasiljem, drugi da nije. Očito je da na Fakultetu postoji skupina nastavnika koja vješto koristi studente, što god mu to značilo. Studenti nastoje ostati anonimni, a kao njihovi glasnogovornici i tumači njihovih ideja pojavljuju se sveučilišni nastavnici koji svojim izjavama daju politički (antiliberalni) kontekst zbivanjima. Na pitanje novinara što bih predložio studentima, odgovorio sam - ništa. Neka budu autohtoni i neka sami artikuliraju svoje želje i stavove. Ja više nisam student i ne želim njima manipulirati. Teško narodu u kojem su stari zadovoljni mladima. Kada bi njihovi zahtjevi bili realni, oni ne bi bili mladi. No bojim se da studenti neće izboriti ukidanje školarine, jer bi to pretpostavljalo još jedan rebalans proračuna, što je o ovoj situaciji nemoguće. Parlament je odredio iznos koji je u proračunu predviđen za visoko školstvo. Ako se fakulteti budu striktno držali odluke parlamenta i nadležnog ministarstva, studenti izvan kvote od 80.000 ostat će pred vratima. Ovakvim svojim stavom studenti mogu ugroziti upis onih koji bi željeli ubuduće studirati uz plaćanje. Vlada će odgovornost prebacivati na rektorat i dekane, a oni na Vladu. No nad svim studentskim događanjima lebdi jedno veliko pitanje: zašto prije svega rektor Bjeliš, ali i ministar Primorac nisu našli za shodno pohoditi studente i s njima razgovarati. Služe li sveučilišne (i državne) vlasti narodu (studentima) ili studenti služe profesorima i vlasti.

ČET
Povratak izgubljenog sina

U zrakoplovnoj luci sin mi Martin i ja čekamo povratak u Domovinu “izgubljenog hrvatskog sina”. Prof. dr. Ivo Banac održao je nekidan posljednje predavanje na prestižnom sveučilištu Yale u SAD-u i poslije 50 godina izbivanja definitivno se vraća u Hrvatsku. Ovdje će nastaviti sveučilišnu “karijeru” na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta. Ima ljudi koji su spremni i s konja na magarca zbog nekih svojih životnih ideja i ideala. On je jedan od tih.
Ivan Zvonimir Čičak