ZAGREB - Što će biti novi megahit? - bilo je najčešće postavljano pitanje u izdavačkim krugovima nakon što je J. K. Rowling odlučila da će izmučeni Harry Potter život nastaviti bez prisutnosti javnosti.Na pretprošlom Frankfurtskom sajmu jednako se strasno raspravljalo o utjecajima ekonomskih mijena na izdavaštvo i o izostanku ultimativnog bestselera. Svake godine, naime, pojave se deseci naslova koji se prodaju u nekoliko milijuna primjeraka, budu prevedeni na brojne jezike, ali mnogo rjeđe pojavi se onaj za koji svi znaju i o kojem svi moraju imati mišljenje.
Od katolika do masona
“Budimo realni, cijela izdavačka industrija čeka naslov koji će odjeknuti kao eksplozija, nadmašiti u brojkama sve ostale bestselere i natjerati ljude da otrče u knjižare dok kažeš keks. Čak i one koji inače nikad ne odlaze u knjižare. Nije bitno tko će je objaviti”, napisao je Roger Tagolm, bivši urednik britanskog Publishing Newsa, u tekstu naslovljenom “Simbolično je da je cijeli svijet očajno priželjkuje Dana”.
Dan iz naslova je, naravno, Dan Brown, književnik koji je u rujnu objavio svoj novi roman “Izgubljeni simbol”, nastavak “Da Vincijeva koda”, diljem svijeta prodanog u 80 milijuna primjerka. Reklamna kampanja postigla je to da se o knjizi pričalo mjesecima uoči njezina službenog pojavljivanja. Tajne i teorije zavjere i dalje su omiljena Brownova karta, samo se umjesto misterija Katoličke crkve prebacio na masone te radnju iz Pariza i Londona preselio u Washington.
Brojke? Prva naklada na engleskom jeziku - 6,5 milijuna, prvi dan prodaje - milijun primjeraka, prvih mjesec dana u Americi i Kanadi - 8 milijuna. Knjiga na engleskom bila je dostupna u 60 zemalja svijeta.
Mirna jesen za izdavače
Mjesec dana nakon engleskog izdanja pojavili su se i prijevodi. Prva naklada u Španjolskoj bila je 1,2 milijuna primjeraka. U Njemačkoj su pak u prvih tjedan dana prodana 1,2 milijuna.
Ukratko, Dan Brown je omogućio mirnu jesen zaposlenicima u izdavaštvu, zarađeni su milijuni i omogućen izlazak mnogih drugih naslova - manje komercijalnih i vjerojatno mnogo važnijih za pojedine kulture. To je ujedno i najvažniji odgovor na pitanje zašto su uopće važne knjige, kao što je novi roman Dana Browna te zašto su za njihovo predstavljanje izdavači spremni izdvojiti milijune eura.
Analize tržišta rade se na dnevnoj bazi i premda element iznenađenja uvijek postoji, reklamiranje knjiga postalo je gotovo zasebna znanost. U svijetu prezasićenom informacijama, reklama je postala neizostavan dio priče o životu neke knjige nakon što bude objavljena. Mnogo važnija od čitateljskog senzibiliteta i zanimanja koje će odrediti daljnju sudbinu toga naslova.
Suvislog odgovora na pitanje - kako to da se baš “Da Vincijev kod” prodao u 80 milijuna primjerka diljem svijeta - nema.
Zagonetke i kvizovi
O tome zašto neki naslov postaje besteler, moglo bi se raspravljati unedogled. Ono što nije podložno raspravi jest to da kao moćan strani izdavač propustite priliku da potencijalni bestseler pretvorite u još veći hit.
Danas gotovo svaki književni agent uz rukopis neke nove knjige odmah nudi i modele reklamiranja primjenjive za tu knjigu.
Nitko se nije bojao da će se prvi roman Dana Browna nakon “Da Vincijeva koda” loše prodavati, no izdavači su se na vrijeme pobrinuli kako da u recesijskoj godini zlatnu koku pretvore u dijamantnu. Tako je mjesecima unaprijed isplaniniran svaki korak koji je prethodio objavi. Izlazak romana u kojem se Robert Langdon bavi masonima pratila je, naime, jedna od najopsežnijih marketinških kampanja kad su u pitanju knjige za odrasle - s idejom da se dopre u apsolutne sve pore preko kojih se može doprijeti do čitatelja.
Uz veliku kampanju za novine i televiziju, odnosno klasične oblike reklamiranja, Brownov izdavač Knopf Doubleday Publishing angažirao je i Special Ops Media - tvrtku specijaliziranu za oglašavanje na internetu. Služeći se mogućnostima interneta, ta tvrtka osmislila je strategiju kojom se web koristio kako bi stvorio “misterij čitanja knjige”. Zagonetke, igrice, kvizovi, potraga za simbolima - bili su samo mali dio slagalice za privlačenja pozornosti. Reklama s natpisom - Dan Brown “Izgubljeni simbol” 15. rujna - sve će biti otkriveno - iskakala je odasvuda.
Pisac više ne mora biti medo
U lipnju su pokrenute stranice Lost Symbol, u kolovozu novi DanBrown.com. Iskorištene su mogućnosti Facebooka i Twittera, pa se tako na profilu na Facebooku pokušavalo doći do brojke od sto tisuća fanova, uz obećanje da će se otkriti glavni negativac u romanu.
Dan Brown Newsletter već je krajem srpnja imao 328.000 registriranih prijava. Globalni partner u predstavljanju bio je i Apple sa svojom Lost Symbol Memory Game, koja se mogla preuzimati na iPhone.
Ekskluzivna objava prvog poglavlja bila je rezervirana za novine koje imaju višemilijunsku nakladu. Veliki knjižarski lanci i supermarketi kreirali su posebne akcije, usput obarajući cijenu knjige, na užas neovisnih knjižara.
Pokušalo se čak i osporiti uvriježeno mišljenje kako Dana Browna kupuju ljudi koji inače ne zalaze u knjižare. Kupci koji u knjižarama kupe knjige u vrijednosti sto dolara na dar su dobivali besplatan primjerak “Izgubljenog simbola”. Nije poznato koliko ih je iskoristilo mogućnost ponude.
Naravno, datum kad je knjiga objavljena obilježila je i noć otvorenih vrata knjižara.
“Ozbiljni smo kad je u pitanju jedan od najiščekivanijih izdavačkih događaja svih vremena. Naše zalihe knjiga čuvaju se 24 sata”, poručili su iz Amazona svojim posjetiteljima uoči izlaska.
Sam književnik nije morao izigravati sajamskog medu da bi dobio publicitet: dao je dva intervjua - jedan za televiziju, a drugi za novine. Pričao je o usamljenom djetinjstvu, koliko su ga zaboljele optužbe da je plagijator, o blokadi pisanja..., odašiljući pritom sliku pristojnog književnika koji se teško nosi s novonastalom situacijom.
Puno posla za Hrvate
Čak i u svijetu koji reklamiranje shvaća kao sastavni dio posla, slučaj Dana Browna opisan je kao ekstremni primjer ispraćaja knjige na tržište. Očekivalo se da knjiga zaradi kao prosječni holivudski blocbuster, pa je i reklamna kampanja koja je prati odgovarala onoj filmskoj. Očekivanja su ispunjena.Iako se strana iskustva, suglasni su izdavači, teško mogu primjenjivati u hrvatskom kontekstu, u zemlji u kojoj se bestselerom može smatrati svaka knjiga koja se proda u više od dvije tisuća primjerka, predviđena naklada od dvadeset tisuća zvuči impresivno. Hrvatski prijevod knjige “Izgubljeni simbol”, naime, izlazi za Interliber u izdanju V.B.Z.-a. I u našem je slučaju otvoren profil na Facebooku, otvorena je mogućnost pretplate, objavljeno je prvo poglavlje, osmišljene su nagradne igre i reklame. Ukratko, učinjeno je mnogo više nego što se za neki naslov u nas inače čini.
Pitanje je i koliko će takvo i toliko reklamiranje imati kontraefekt u društvu koje još uvijek voli miješati kruške i jabuke i zgražati se nad komercijalnim naslovima.
Gadgetiziranje knjige
Priča o Danu Brownu naprosto je priča o izdvaštvu kao biznisu, pretvaranju knjige u “gadget” koji moraju imati svi.
Naši problemi tranzicijskog kapitalizma i njegovog odnosa prema kulturi koji podrazumijeva protjerivanje kulturnih priloga iz medija, nestanak relevantnih kritičara i časopisa, lažirane top-liste najprodavanijih naslova te urušavanje infrastrukture koja podržava knjige - sa svjetskom slavom Dana Browna nemaju nikakve veze.
‘Izgubljeni simbol’
- 8 milijuna prodanih primjeraka u mjesec dana u Americi i Kanadi
- 6,5 milijuna prva naklada ‘Izgubljenog simbola’ na engleskom jeziku
- 1 milijun prodanih primjeraka u jednom danu
- 1,2 milijuna prodanih primjeraka u prvom tjednu u Njemačkoj
- 1 milijun prva naklada u Španjolskoj
‘Da Vincijev kod’
- 400 tisuća dolara bio je predujam koji je dobio Dan Brown nakon što je izdavač pročitao prvih šezdeset stranica rukopisa
- 80 milijuna prodano u cijelom svijetu
- 136 tjedna na Timesovu popisu bestselera
- 44 broj jezika na koje je preveden više od milijarde $ zaradilo se na prikazivanju filmova “Da Vincijev kod” i “Anđeli i demoni”
Deset djela koja su se zajedno prodavala koliko i Da Vincijev kod
- Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee, 30 milijuna
- Serija knjiga Sumrak, Stephenie Meyer, 17 milijuna
- Things Fall Apart, Chinua Achebe, 8 milijuna
- Pijev život, Yann Martel, 7 milijuna
- Angelin prah, Frank McCourt, 5 milijuna
- Sotonski stihovi, Salman Rushdie, 5 milijuna
- Na cesti, Jack Kerouac, 5 milijuna
- Korekcije, Jonathan Franzen, 2 milijuna
- Bijeli zubi, Zadie Smith, 1,5 milijuna
- Sve je rasvijetljeno, Jonathan Safran Foer, 5 milijuna
