Svaka zaposlena osoba je iz svojeg džepa 2010. godine dala 6800 kuna za potpore propalim državnim i javnim poduzećima, nikad ili djelomično provedenim programima zapošljavanja, mnogim privatnim tvrtkama.

Izvješće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdilo je: državne potpore u Hrvatskoj u 2010. iznosile su 9,4 milijarde kuna, što je rast od 8 posto u odnosu na godinu prije.

Svake godine sve više

To znači da za sanacije gubitaša i financiranje raznih, više ili manje uspješnih projekata, plaćamo sve više: svaki od 1,381.000 zaposlenih je za državne potpore 2009. platio 6000 kuna, a 2010. 800 kuna više.

Isto smo, izgleda, platili i lani. To je 1000 kuna više od prosječne neto plaće isplaćene u studenom 2011. (5730 kn). Najveću potporu, čak 4 milijardi kuna, smo platili poljoprivrednicima.

Više od toga iznose jedino potpore za sektor industrije i usluga koje su iznosile 5,4 milijardi kuna.

Najveći udio u tim potporama su imale sektorske potpore (77 posto), dok se na poticaje usmjerene na horizontalne ciljeve, uključivo i regionalni razvoj, odnosi svega 23 posto.

Primjerice, za regionalne potpore izdvojeno je 309,2 milijuna kuna, a za male i srednje poduzetnike oko 171 milijun kuna, za zapošljavanje 93 milijuna. Za istraživanje, razvoj i inovacije smo dali samo 168 milijun kuna, što je mnogo manje nego što izdvajaju ostale države Europe.

Najviše za promet!

Unutar kategorije industrije i usluga, najviše smo dali za sektor prometa, čak 1,5 milijardi kuna, najviše za Hrvatske željeznice za koje je izdvojeno oko 850 milijuna kuna. Croatia Airlinesu smo dali 280 milijuna kuna, a Jadroliniji preko 300 milijuna kuna.

Za sanaciju propalih brodogradilišta smo dali 1,2 milijarde kuna, a za HRT 1,18 milijarde kuna. Osim Croatia Airlinesa , riječ je sve odreda megalomanskim tvrtkama gubitašima.

- Hrvatska još uvijek nije napustila naslijeđen sustav potpora, u kojem, pored potpora za tradicionalne korisnike kao što su promet, gdje se najviše odvaja za željeznicu i pomorski promet, sve veći udio imaju potpore za poljoprivredu i ribarstvo, brodogradnju, radioteleviziju, dok je udio potpora za horizontalne ciljeve i regionalni razvoj gotovo zanemariv - upozorava Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

U državama EU, poljoprivreda i ribarstvo se najvećim dijelom financiraju iz EU fondova, a za regionalni razvoj, zaštitu okoliša i uštedu energije, istraživanje, razvoj, inovacije i poduzetništvo države članice odvajaju 85 posto od ukupnog iznosa potpora!

Tragično je, uzporavaju u Agenciji, da potpore za zaštitu okoliša i uštedu energije bilježe najveći pad.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista