Tereziji Barbarić, jednoj od ključnih svjedoka Državnoga odvjetništva u slučaju dragulji u kojemu je Vladimir Zagorec osuđen na sedam godina zatvora, sudit će se na osnovi optužnice koju je bivši general, premda je pravomoćno proglašen krivim, podignuo protiv nje radi davanja lažnoga iskaza.
Odlukom optužnoga vijeća zagrebačkoga Općinskog suda danas je potvrđena Zagorčeva privatna optužnica protiv Barbarić kojom za nju traži tri godine zatvora, čime je prvi put u sudskoj praksi RH osuđeniku odobreno pokretanje kaznenoga postupka protiv svjedoka tužiteljstva na osnovi čijega je iskaza osuđen.
Istinitost iskaza
Dakle, s jedne strane postoji pravomoćna presuda protiv Zagorca koju su potvrdili i Vrhovni i Ustavni sud te na kraju i Sud za ljudska prava u Strasbourgu, a koja je iskaz Terezije Barbarić ocijenila u potpunosti istinitim, dok je s druge strane Općinski kazneni sud u Zagrebu potvrdio optužnicu kojom se ključnog svjedoka tereti za davanje lažnog iskaza.
IZNENAĐUJUĆA ODLUKA Sud dopustio Vladimiru Zagorcu tužbu protiv Hrvoja Petrača zbog lažnog iskaza
No, zanimljivo je da Zagorčevi argumenti kojima osporava istinitost iskaza Terezije Barbarić nisu ništa novo, za njih smo već čuli na suđenju u slučaju dragulji. Zagorec razloge za lažno svjedočenje Terezije Barbarić nalazi u njezinoj funkciji.
Na suđenju u slučaju dragulji ona je navela da je bila šefica kabineta ministra Joze Martinovića, dok Zagorec to osporava tvrdeći da nikad nije imala tu funkciju. Iz takvih proturječnosti Zagorec izvlači i zaključak da je Barbarić lagala kada je govorila da joj je tijekom rata pokazao dragulje zbog čije je krađe kasnije osuđen.
Barbarić, koja je tijekom suđenja dvije godine imala policijsku zaštitu, u to je vrijeme bila nekoliko sati podvrgnuta pitanjima i suca i tužiteljice, ali i Zagorca i njegova odvjetnika, no pitanje njezina statusa nije se tada posebno problematiziralo.
Njezin odvjetnik Neven Gotal izjavio je kako ne želi komentirati sudske odluke tijekom postupka, ali da mu je istinski žao da osoba koja je riskirala i žrtvovala zdravlje i privatan život kako bi pomogla u razotkrivanju milijunskih zloporaba prilikom kupnje oružja devedesetih, sad mora dolaziti na sud kao optuženica i odgovarati na pitanja osobe koja je pravomoćno osuđena za ratno profiterstvo.
Pravni presedan
Pravni presedan u kojemu je, pak, danas sud odobrio vođenje kaznenoga postupka protiv svjedoka Državnoga odvjetništva međutim mogao bi imati burne reperkusije u budućnosti ionako zbrkane hrvatske sudske prakse. Kako je do ovoga postupka uopće došlo - priča je za sebe.
Naime, Zagorec je troje svjedoka koji su ga teretili: Hrvoja Petrača, Snježanu Šiprak i Tereziju Barbarić kazneno prijavio zbog lažnog svjedočenja, no tužiteljstvo je prijave odbacilo kao neutemeljene. Zatim je Zagorec kao oštećenik zatražio od Županijskog suda u tri zasebna slučaja da putem policijskih istražitelja ispita osumnjičenike.
Osnovana sumnja
Dvojica sudaca su u predmetima protiv Barbarić i Petrača odobrili ispitivanje svjedoka, ovaj put kao osumnjičenika, dok je sudac koji je odlučivao u slučaju Snježane Šiprak zaključio kako bi dopuštanje ispitivanja zapravo značilo kako postoje osnove sumnje da je Šiprak na suđenju lagala, dok sudac takve navode nije našao potvrđenima.
Zanimljivo je da je sve tri odluke, premda različite, potvrdilo izvanraspravno vijeće Županijskoga suda, istog koji je donio odluku kojom se Zagorec proglašava krivim, među ostalim baš na osnovi iskaza Terezije Barbarić.