ZAGREB - Desetljeće na izmaku obilježila su brojna znanstvena otkrića, od čega su neka već našla svoju tehnološku primjenu. Počelo je predstavljanjem spektakularne “Knjige života”, mape ljudskog genoma, a završava uspješnim eksperimentima u Velikom hadronskom sudaraču (LHC), gdje fizičari tragaju za “Božjom česticom”. U proteklih 10 godina znanstvenici su nas upoznali s opasnostima od klimatskih promjena, doznali smo mnoge tajne o tome kako funkcionira naš mozak i zašto stare naše stanice, a dobili smo i bezbrojne potvrde Darwinove teorije evolucije na molekularnoj razini. U Jutarnjem predstavljamo vam 10 svjetskih znanstvenika koji su prema našem izboru svojim otkrićima ili javnim djelovanjem najsnažnije utjecali na čovječanstvo.

• Francis Collins

Taj briljantni istraživač poznat je po otkrićima gena odgovornih za teške bolesti poput cistične fibroze i Huntingtonove bolesti. Naslijedivši nobelovca Jamesa Watsona, od 1993. godine bio je voditelj projekta “Ljudski genom” na kojem je surađivalo više od 1000 istraživača iz akademskih institucija. Naposljetku, porazila ih je privatna biotehnološka tvrtka Celera Genomics Collinsova rivala Craiga Ventera, koja je prva u travnju 2000. očitala čovjekov genetski kod. No, znanstveni je rat okončan u lipnju iste godine, kada su Venter i Collins zajednički u društvu tadašnjeg predsjednika Billa Clintona predstavili “Knjigu života”. Ljetos je predsjednik Obama postavio Collinsa za direktora Nacionalnog instituta za zadravlje (NIH), znanstvene institucije čiji godišnji proračun od 31 milijardu dolara uvelike premašuje budžet hrvatske države. Francis Collins poznat je i kao duboko religiozan čovjek te glazbenik koji rado pjeva i svira gitaru.

• Craig Venter

Za njega tvrde da je “Bill Gates molekularne genetike” jer je uvijek od svojih istraživanja nastojao napraviti i dobar biznis. John Craig Venter (63) najpoznatiji je molekularni biolog današnjice. Postao je slavan kada je u travnju 2000. na čelu biotehnoške tvrtke Celera Genomics prvi očitao čovjekov genetski kod, pobijedivši vojsku akademskih istraživača okupljenih na projektu “Ljudski genom”. No, slava ga nije uspavala i Venter se uskoro upustio u novu avanturu stvaranja sintetskih mikroorganizama kakvih nema u prirodi, a koji bi se mogli koristiti u zaštiti okoliša, proizvodnji biogoriva i lijekova. Zajedno s nobelovcem Hamiltonom Smithom 2003. godine kreirao je sintetsku inačicu virusa phiX174 koji u prirodi napada bakterije, ali ne i ljude. Sada je na korak do stvaranja prvih sintetskih bakterija, što je Katolička crkva osudila kao “suludu aroganciju”. U međuvremenu, Venter je na DVD-u objavio svoj sekvencirani genom u kojem je pronašao gene povezane s rizikom od srčanog udara, Alzheimerom, pretilošću i sklonošću alkoholizmu.

• Stephen Hawking

On je i dalje najpoznatiji fizičar današnice i planetarna ikona znanosti. Poznat je po svojim radovima o crnim rupama, a njegov bestseler iz 1988. godine “Kratka povijest vremena” preveden je na 44 jezika i prodan u 25 milijuna primjeraka. Iako mu je teška i neizlječiva bolest amiotrofična lateralna skleroza (ALS), od koje boluje već 46 godina, oduzela praktički sve organe osim mozga, Hawking je i dalje intelektualno živahan. Svake godine putuje po svijetu kako bi na svojim predavanjima, koje drži zahvaljujući kompjutoru i specijalnom sintetizoru glasa, popularizirao znanost. U proteklom desetljeću objavio je i tri knjige, od kojih je “Svemir u orahovoj ljusci” postala njegovo najznačajnije djelo nakon “Kratke povijesti vremena”. U proteklom desetljeću Hawking je bio medijska tema i zbog burnog privatnog života: rastave od druge supruge Elaine, te pomirbe s prvom ženom Jane Wilde i njihovo troje djece. Prije nekoliko mjeseci Stephen Hawking umirovljen je na Lucasovoj katedri matematike u Cambridgeu.

• Lisa Randall

Ona je jedan od vodećih teorijskih fizičara u svijetu. Prva je fizičarka koja je dobila stalnu profesorsku poziciju u ekskluzivnom muškom klubu na prestižnim sveučilištima Massachusetts Institute of Technology (MIT), Princeton te zatim na Harvardu.

Zahvaljujući svojim izvanrednim radovima iz kozmologije i fizike elementarnih čestica, Lisa Randall najcititiraniji je znanstvenik u teorijskoj fizici u zadnjih pet godina. Prije četiri godine objavila je knjigu “Warped Passages: Unraveling the Mysteries of Universe’s Hidden Dimensions” koju je New York Times uvrstio među 100 najvažnijih knjiga 2005. godine. Lisini radovi toliko su zaintersirali Stephena Hawkinga da je nakon njezina predavanja u Cambridgeu inzistrao da na svečanoj večeri sjedi pokraj njega. Časopis Esquire prošle godine proglasio je Lisu Randall jednom od 75 osoba koje će obilježiti 21. stoljeće.

• James Hansen

Jedan je od vodećih svjetskih klimatologa i direktor NASA-ina instituta Goddard za istraživanje svemira. U medijima ga nazivaju “djedom klimatskih promjena” jer je među prvima osamdesetih godina upozoravao na opasnost od globalnog zagrijavanja. Tijekom ere Georgea W. Busha nekoliko se puta sukobio s Bijelom kućom koja je pokušala umanjiti opasnost od klimatskih promjena i nametnuti znanstvenicima cenzuru tijekom javnih istupa. Zbog toga je James Hansen (68) optužio Bushovu administraciju da je politiku cenzure usvojila od nacističke Njemačke. Taj renomirani znanstvenik smatra da bi globalno zagrijavanje uskoro moglo dostići “točku nakon koje više neće biti povratka”, zbog čega će se ledeni pokrov na Grenlandu ubrzano otapati. Bojkotirao je Klimatsku konferenciju u Kopenhegenu, optuživši industrijske zemlje da se, trgujući emisijama stakleničkim plinovima, ponašaju kao Crkva koja je u srednjem vijeku prodavala indulgencije.

• Susan Greenfield

Britanska neuroznanstvenica koju je kraljica Elizabeta II. 2000. godine zbog njezina izuzetnog doprinosa znanosti nagradila titulom barunice. Susan Greenfield (58) profesorica je farmakologije na Sveučilištu Oxford i prva žena koja je postala ravnatelj Kraljevskog instituta u Londonu. Ona je, k tome, i uspješna poslovna žena koja je zajedno s kolegama utemeljila tvrtke Synaptica i BrainBost koje tragaju za lijekovima koji bi se koristili u tretmanu Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Izuzetno je uspješna u popularizaciji znanosti, autorica je odličnih BBC-jevih emisija te nekoliko popularno-znanstvenih knjiga o mozgu. Već je bila proglašena ženom godine u Velikoj Britaniji, a našla se i na 14. mjestu liste najmoćnijih žena svijeta.

• Richard Dawkins

Zovu ga “Darwinovim pit bulom” jer slovi kao najbeskompromisniji branitelj teorije evolucije. Uostalom, Richard Dawkins (68) sam priznaje da je život posvetio Darwinu, čiju teoriju evolucije smatra najsnažnijom pojedinačnom idejom u povijesti ljudskog roda. Slavu je stekao knjigom “Sebični gen” iz 1976. godine, a u ovom desetljeću bombardirao nas je izvanrednim knjigama iz popularne znanosti od kojih su tri: “Vragov kapelan”, “Iluzija o Bogu” i “Najveća predstava na svijetu” prevedene na hrvatski jezik. Najviše uspjeha, ali i kontroverzi imala je knjiga “Iluzija o Bogu” u kojoj je ustvrdio da je religija beskoristan, a često i opasan evolucijski akcident. Richard Dawkins najpoznatiji je ateist svijeta, a ove je godine bio i jedan od inicijatora ateističkog autobusa koji je s porukom “Boga vjerojatno nema” uzburkao duhove u Velikoj Britaniji, Italiji i Španjolskoj.

• Elizabeth Blackburn

Porijeklom Australka s Tasmanije, Elizabeth Blackburn ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za medicinu koju dijeli sa svojom bivšom doktorandicom Carol Greider i Jackom Szostakom. Elizabeth Blackburn jedan je od najvećih svjetskih eksperata za razumijevanje procesa starenja stanice, a otkrila je kako enzim telomeraza i telomere štite kromosome od degradacije. Naime, nakon određenog broja dioba, stanica se prestaje dijeliti, a krivci za to su telomere, komadići DNK koji se nalaze na krajevima kromosoma, štiteći ih onako kako to čini plastična ovojnica na kraju naše vezice za cipele. Pri svakoj diobi stanice telomera se skraćuje i stanica stari, a nakon određenog broja dioba toliko je osakaćena da se više ne može dijeliti. I Elizabeth Blackburn (62) sukobila se 2004. godine s američkom administracijom jer se snažno zalagala za istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Zbog toga je izbačena iz Bushova bioetičkog povjerenstva.

• Martin Rees

Britanski lord i profesor na Sveučilištu Cambridge slovi za jednog od najpoznatijih teorijskih astrofizičara na svijetu. Od 2005. godine na čelu je Kraljevskog društva (Royal Society), britanske akademije znanosti, jedne od najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu. Dosad je objavio nekoliko popularno-znanstvenih knjiga u kojima se bavio Velikim praskom, crnim rupama i kvazarima. Međutim, najviše pozornosti izazvala je njegova knjiga “Our Final Century” (Naše posljednje stoljeće) iz 2004. godine u kojoj se bavio potencijalnim prijetnjama čovječanstvu, a dolaze iz svijeta znanosti i tehnologije, poput nanotehnologije, biotehnologije te crne rupe koja bi mogla nastati u stroju za Veliki prasak.

• Steven Pinker

Financial Times jednom ga je prilikom opisao kao pristalog muškarca koji njeguje istu frizuru kao Robert Plant, frontman Led Zeppelina. No, tu ne prestaje njegova sličnost sa svijetom rock-glazbe jer njegova se predavanja iz evolucijske psihologije i kognitivnih znanosti po svojoj posjećenosti gotovo mogu uspoređivati s rock-koncertima.

Steven Pinker (55), kanadski Židov iz Montreala, već godinama je profesor na Harvardu. Smatra ga se vodećim svjetskim evolucijskim psihologom, a bavi se razvojem ljudske prirode i jezika. Pinker smatra da je razvoj ljudskog jezika neposredan proizvod prirodne selekcije te da se jezik razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije. Poznat je i po svojim briljantnim popularno-znanstvenim knjigama koje su u pravilu veliki svjetski bestseleri. Jedna od njegovih knjiga, “Prazna ploča” (Blanck Slate), prevedena je i na hrvatski jezin.