Dijabetes - Novi lijekovi šećer drže pod kontrolom bez mršavljenja
Svakih deset sekundi jedna osoba u svijetu umre od bolesti povezanih s dijabetesom. Procjene govore da će već sljedeće godine šećerna bolest prouzročiti oko 3,5 milijuna smrti u svijetu i to je razlog što su Ujedinjeni narodi pokrenuli akciju za usvajanje rezolucije o dijabetesu, rekao je na nedavno završenom Svjetskom dijabetološkom kongresu predsjednik Međunarodne dijabetološke federacije dr. Martin Silink.
Naime, prema najnovijim podacima, u svijetu od te bolesti boluje oko 230 milijuna osoba. Silink je upozorio da od posljedica dijabetesa umire više ljudi nego od AIDS-a i malarije zajedno. Globalna akcija UN-a pokrenuta je ne bi li se zaustavila epidemija koja bi već 2025. godine mogla doseći 350 milijuna oboljelih i omogućilo liječenje većem broju oboljelih. Više od 13.000 liječnika iz 150 zemalja upzorilo je na epidemiju dijabetesa koja poprima alarmantne razmjere.
Ekonomski gubitak
Potpredsjednik IDF-a Pierre Lefebvre posebno je istaknuo problem debele djece kod kojih se sve češće dijagnosticira dijabetes 2, pa bi već za desetak godina moglo biti više djece oboljele od dijabetesa tipa 2 nego onih s tipom 1, što je dosad nezabilježeno. Dodao je da je svemu kriva "nintendizacija", odnosno činjenica da djeca sve više vremena provode u druženju s kompjutorskim igricama, s grickalicama u ruci, gaziranim pićima i brzom hranom. Nažalost, kaže Lefebvre, dijabetes sve više postaje zdravstveni problem broj jedan u svijetu i to je razlog da se u akciju protiv njega uključe sve zemlje.
Procjena je da će već sljedeće godine globalni ekonomski gubitak zbog dijabetesa biti od 215 do 375 milijardi dolara. Postojeći i neki novi lijekovi poput eksenatida ili inkretina samo su gašenje još većeg požara tako da se omogućava, primjerice, debelima da ostanu debeli i ne dobiju dijabetes. No, stručnjaci ističu da se najveća korist ipak postiže prevencijom debljine, jer čak 80 posto oboljelih od dijabetesa tipa 2 ne bi ni bilo bolesno kad bi smanjili unos hrane, povećali tjelesnu aktivnost i živjeli u zdravom okolišu.
Neotkriveni slučajevi
Uz prevenciju su nužne akcije koje će omnogućiti da inzulin i drugi lijekovi za dijabetes budu dostupni što većem broju svjetske populacije. Danas, nažalost, primjerice u Africi, od dijebetesa umiru i mlađi od 35 godina jer su im lijekovi nedostupni, a nema ni prevencije. Upravo zato je pokrenuta svjetska akcija "Mijenjajmo dijebetes" u koju su se uključili i veliki proizvođači lijekova za dijabetes poput Novo Nordiska i snizili cijene na samo 20 posto uobičajene. Sve kako bi i u nerazvijenim zemljama oboljeli imali pravo na liječenje.
Naime, Mark Peyrot s John Hopkins Universityja naglasio je, primjerice, važnost pravodobnog prelaska pacijenta s oralnih antidijabetika na inzulinsku terapiju i istaknuo da se tako znatno smanjuju dijabetičke komplikacije, ali da pacijenti nerijetko zaziru od injekcija ili iz straha ili zato što vjeruju da će im to zakomplicirati život i smanjiti njegovu kvalitetu. No, dr. Peyrot naglašava da su liječnici ti koji trebaju objasniti pacijentu da su, primjerice, današnje "penkale" takve da ubod tankom iglom nije traumatičan, a da je regulacija glukoze u krvi uz pomoć inzulina gotovo idealna, te da su komplikacije smanjene na najmanju mogući mjeru.
Svoje iskustvo s dijabetesom koji joj je dijagnosticiran kad je imala samo 21 godinu iznjela je bivša balerina New York City Balleta, Zippora Karz, naglasivši kako je bila potpuno šokirana činjenicom da boluje od dijebetesa 1. "Pozlilo mi je, mislila sam da je to samo trenutak iscrpljenosti, da ću već sutra biti kao nova.
No, dijagnoza je bila neumoljiva", kaže Zippora. Ipak, to je nije pokolebalo, naučila je sve o svojoj bolesti kako bi lakše s njom živjela. Danas svoje iskustvo prenosi drugim oboljelima i kaže: "Dijabetes me nije zaustavio!"
Na kongresu je čak 13 hrvatskih liječnika imalo referate, što ukazuje na činjenicu da je dijabetes vrlo prisutan i kod nas. Oko 180.000 registriranih oboljelih dijabetičara najbolje govori o tom problemu, kaže ravnatelj Klinike za dijebetes "Vuk Vrhovac" prof. dr. Željko Metelko, koji je također bio jedan od predavača. Procjena je da u nas ima barem još toliko oboljelih koji i ne znaju da imaju dijabetes.
Alarmantni podaci
Dr. Metelko kaže kako treba shvatiti da kretanje novca za javnozdravstvene probleme ovisi o tome kakvo je lobiranje i zato se stalno razmišlja o tome kako dobiti što više novca za dijebetes. Naime, vidljiv je nesrazmjer u odnosu, primjerice, između AIDS-a i dijebetesa. To treba promijeniti, a inicijativu za to dale su organizacije u kojima su bolesnici, jer je to znatno snažije nego da su se oglasili samo liječnici. Nerijetko se to pogrešno shvaća pa je zato IDF, prije svega kao savez dijabetičkih udruga, idealan za inicijativu da se problem pokrene s mjesta.
Prije nekoliko godina krenule su prve inicijative, a sada je to postao globalni projekt. Ovog je trenutka jasno da se vodi lobirajuća kampanja kako bi se senzibilizirale vlade, te kako bi se promijenilo ponašanje prema dijabetesu, odnosno kako bi bilo manje debelih. "Mi smo zadovoljni da je ta rezolucija krenula i da ju je potpisalo naše Ministarstvo vanjskih poslova", kaže dr. Metelko. Uz razvijene, mora se osigurati zdravstvena zaštita i za nerazvijene. Najbitnije je da zdravlje bude dostupno u svim zemljama i za sve kategorije stanovništva. Drugim riječima, u Hrvatskoj to znači da je dostupno i u Zagrebu, ali i u krajevima udaljenima od središta. Glavni razlog rezolucije su alarmantni podaci o epidemiji dijabetesa u cijelom svijetu, na što ukazuju brojke.
Naime, podaci iz 1997. godine govorili su da će broj oboljelih dramatično rasti i predviđalo se da će 2025. godine biti oko 300 milijuna oboljelih, ali sada se vidi da je to bilo vrlo optimistično jer je trend debljine gotovo katastrofalan, kaže dr. Metelko.
Djeca u opasnosti
Ono što je još gore jest činjenica da debljina ide prema sve mlađoj dobi i da, uz to što je posljedica dijebetes, još ne znamo kakve će posljedice debljina imati na ukupan razvoj djece kako za njihove zglobove, tako i za kosti ili krvne žile. Zato je bitka protiv pretilosti vrlo važna. Uostalom, Finska je pokazala da se ta bitka može dobiti edukacijom stanovništva. Naime, u toj je zemlji za 52 posto smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti prije svega promjenom stila života.
Što se pak tiče novosti u liječenju, nema velike revolucije i inzulini su uz neke oralne lijekove još uvijek na prvom mjestu. No, primjerice lijek inkretinin jedan je od novijih lijekova koji pojačavaju djelovanje čimbenika GLK1, odnosno beta stanica. On se daje u injekcijama svakih sedam dana. Drugi je eksenatid koji blokira enzim koji razgrađuje GLK1i daje se u tabletama. Istina, uz tu terapiju imat ćemo još više debelih jer je šećer uz njih dobro reguliran i bez skidanja suvišnih kilograma, kažu stručnjaci i napominju da to nije cilj. Cilj je manje debelih pa će onda i dijebetes biti znatno manji zdravstveni problem.
|
MARTIN SILINK:
predsjednik Federacije Svaki 10 sekundi jedna osoba u svijetu umre od bolesti povezanih s dijabetesom. U 2007. ta će bolest izazvati 3,5 milijuna smrti |
|
 |
MARK PEYROT:
dijabetolog iz SAD-a Liječnici moraju objasniti pacijentu da su današnje 'penkale' takve da ubod tankom iglom nije traumatičan, što oni često misle |
|
PIERRE LEFEBVRE: predsjednik IDF-a Kod debele djece sve se češće otkriva bolest tipa 2. Za to je kriva 'nintendizacija', pojava da se djeca sve više igraju na računalu |
 |
Iz Cape Towna Goranka Jureško
Broj preporuka: 0
