Vlada ne može jedina snositi odgovornost za krizu, kaže premijerka Jadranka Kosor, objašnjavajući da bi udovoljavanje zahtjevima seljačkih prosvjeda srušilo državni proračun. Manje uvijeno ministar Čobanković govori o prijetećem bankrotu države.
Ali, u slučaju seljačke bune premijerka je i osobno odgovorna. Jer baš je ona u vrijeme lanjskog traktorskog desanta na Zagreb obećala ono što sada ne može održati. Danas seljake opanjkava tvrdnjama da ih opozicionari korumpiraju kobasicama, lani im se kao Sanaderova emisarka nerealnim obećanjima predstavljala kao spasiteljica.
Drugo, naravno da je upravo Vlada kriva za krizu jer je predugo odgađala suočavanje s faktičkim stanjem. Naciji je, poput droge, dilala nerealni optimizam. Reagiralo se s velikim zakašnjenjem, parcijalno, bez cjelovite antirecesijske strategije. Vladajuća ekipa praktično se još ne odriče HDZ-ova, iz 90-ih naslijeđenog, koncepta razvoja, koji uz katalizatorski učinak globalne krize rezultira gospodarskom katastrofom. Zato će, zahvaljujući Vladinom ponašanju, Hrvatska dulje od svoga okruženja ostati na dnu. Bečki institut za međunarodna gospodarska istraživanja tvrdi da je većina zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe najgori dio krize prošla već lani, samo Hrvatska, s Crnom Gorom, BiH i tri baltičke države, nastavlja tonuti i ove godine.
Treće, Vlada je najodgovornija jer je njeno ponašanje i danas glavni generator u Hrvatskoj široko rasprostranjenog očekivanja da je moguće dobiti besplatan ručak. U Banskim dvorima kao da još nisu shvatili da računi kad-tad dođu na naplatu. Država i dalje troši više nego što zaradi. Samo u siječnju rashodi su proračuna bili za dvije milijarde iznad prihoda. Skupilo se manje nego lani, spržilo više.
Na tom je tragu i rješenje koje Vlada, ustrašena širenjem traktorske pobune, nudi seljacima. Nema novca za isplatu poticaja, ali ponuđena je kompenzacija u repromaterijalu, što će se također morati platiti. Možda ne u ovom trenutku, ali premijerkina tvrdnja da će se proračun samo smanjivati očito je već promijenjena.
Na koncu, u taj kontekst ide i razdraganost ministra Šukera nad uspješnim plasiranjem skoro 4 milijarde vrijednih obveznica. Javnosti je servirana poruka da nije riječ o novom zaduživanju. Bez obzira na što će se sredstva od obveznica trošiti, činjenica je da se udio države u ukupnom dugu povećava. Sluša li se Banske dvore, koji su i dosad svako zaduživanje proglašavali Vladinim uspjehom, ispalo bi da uspješnost vlasti raste s dugovima.
U njemačkom parlamentu je financijska pomoć Europske Unije prezaduženoj Grčkoj uspoređena s davanjem alkohola notornom pijanici. Ideju da Grčka prodajom otoka financira svoje dugove njemački je Bildt sažeo u poruku: Mi vama novac, vi nama Krf. Čime će Hrvatska morati platiti ovisnost svoje vlasti o trošenju iznad mogućnosti? Koji će dio zemlje vjerovnici tražiti za podmirivanje hrvatskih dugova?
