Premda Hrvatska bilježi nešto brži ekonomski rast, u usporedbi sa susjednim zemljama i dalje zaostaje.
U Slovačkoj je BDP u četvrtom tromjesečju porastao čak 9,6 posto, a godinu će ta zemlja završiti s ekonomskim rastom od 8,3 posto. U Rumunjskoj je u 2006. godini rast bio 7,7 posto, u Češkoj 6,1, a u Sloveniji 5,2 posto. Nešto slabiji rast bilježi jedino Mađarska koja je 2006. godinu završila s rastom od 3,9 posto.
Iako tranzicijske zemlje posljednjih godina bilježe visoke stope rasta, plaće su kod njih u pravilu rasle sporije od BDP-a i zato su uspijevale održati ekonomsku konkurentnost.
U proteklih šest godina plaće u Hrvatskoj najviše su porasle početkom 2003. godine i tada su premašile rast BDP-a. Naime, u siječnju 2003. službena je statistika zabilježila realni rast plaća za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije. Nakon toga su plaće realno rasle jedan do dva posto ispod stope rasta BDP-a.
- Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine. Drugim riječima, raste novostvorena vrijednost pa je legitimno da rastu i plaće, odnosno naknada za rad uložen u natprosječni rast BDP-a - ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
Prema njegovu izračunu, kad bi plaće u Europskoj Uniji nastavile rasti u prosjeku tri posto godišnje, i s dvostruko većim godišnjim rastom hrvatskih plaća od šest posto godišnje, Hrvatskoj bi trebale 44 godine da sustigne prosječne plaće u EU. Kada plaće u EU ne bi uopće rasle, a hrvatske nastavile rast po prosječnoj stopi od pet posto godišnje, Hrvatska bi sa sadašnjom prosječnom godišnjom bruto plaćom od 9996 eura sustigla trenutnu prosječnu bruto plaću radnika u EU od 34.000 eura godišnje tek za 26 godina.
- Kada bi nam plaće rasle istom stopom, za zemljama EU sve bismo više zaostajali u pogledu kupovne moći i plaće - zaključuje Švigir. Određeno ubrzanje rasta za ekonomiste je očekivano s obzirom na to da su osobna potrošnja i veće investicije najavljivali nešto bolje rezultate.
- Povrat duga umirovljenicima, nastavak kreditne aktivnosti i povećanje kupovne moći stanovništva zbog nešto niže inflacije i viših plaća najviše su pridonijeli ubrzanju osobne potrošnje - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke. U četvrtom kvartalu osobna je potrošnja porasla 4,1 posto, a na razini cijele godine 3,5 posto.
Investicije također nastavljaju rasti po solidnoj stopi od oko devet posto i time značajno pridonose ekonomskom rastu. Pozitivno iznenađenje u četvrtom kvartalu, prema analitičarima RBA, predstavljaju bolji izvozni rezultati. Dok je izvoz roba i usluga iznosio 11,2 posto, uvoz je povećan osjetno manje, pet posto.
| Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine, ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir. |
Moguće da je država u većoj mjeri plaćala zaostale neplaćene račune jer je zato stvoren prostor u proračunu zbog boljih prihoda u ranijim kvartalima, izjavio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. |
 |
 |
Međutim, najveće iznenađenje predstavlja država koja je u zadnjem kvartalu povećala potrošnju za čak 4,4 posto, što je najviši rast posljednjih godina (na razini 2006. iznosi 2,2 posto).
- Zadnji kvartal donekle je specifičan po visokom izdacima države. Moguće da je država u većoj mjeri plaćala zaostale neplaćene račune jer je zato stvoren prostor u proračunu zbog boljih prihoda u ranijim kvartalima - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, napominjući da su primjetni povećani izdaci države za robe i usluga.
Pišu M. Klepo, G. Galović
