Kotlovina je tradicionalno hrvatsko jelo vezano pretežno uz zagorski kraj iako se vrlo često sprema i na području Međimurja i Podravine. Same korijene kotlovine možemo potražiti u vremenu migracija Mongola i Tatara koji su donijeli tanjure za pečenje u naše krajeve, ali nećemo pogriješiti ako odemo još dalje u doba antike i "okrivimo" Rimljane za udaranje temelja jednom od doista omiljenih hrvatskih jela.
Naime, još se u Apcijevoj kuharici spominje rimski tanjur, blago uzdignutih rubova koji je podjednako služio za pečenje i posluživanje. Riječ je naime o famoznoj patini koja se postavljala izravno na ognjište, a ponekad se stavljala na tronožac te se zatim meso zajedno sa povrćem krčkalo na masnoći.
Kad govorimo o kotlovini govorimo o dvije - tri vrste mesa, kojoj ubačenoj kobasici, povrću, luku, gljivama, nekad grahu i krumpiru, rajčici i naravno neizostavna paprika. Iako naizgled jednostavno jelo, kao i za peku recepata je bezbroj, a kvalitetni sastojci imperativ. Poseban šmek dati će ljuta paprika i zato uzmite najbolju. Također, puno je faktora koji razlikuju dobru kotlovinu od izvrsne. Kad govorimo o vinu, postoji nepisano pravilo da će jelo biti "pravo" samo ako se pri kuhanju stavlja vino koje se i pije uz jelo.
Osim na feštama u kletima, priprema kotlovine vrlo je česta i na sajmištima te tematskim danima nekog mjesta. U svakom slučaju s hladnim danima brzo zaboravimo na ljetne dane čim zamiriši kombinacija pečenog mesa, luka i ljute paprike.