VINSKA PRIČA

BUGARSKA: Zemlja mirisnih ruža i dobre hrane u kojoj je kultura vina procvala!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 15.11.2017. u 09:04

U Bugarskoj je kultura vina procvala u posljednjih nekoliko godina i nove se generacije trude zauzeti zavidno mjesto na svjetskoj vinskoj karti...

Bugarska vinska priča je priča o tranziciji dugoj dvadeset i pet godina iz nekoć masovno orijentirane i jeftinom cijenom uvjetovane ponude u sofisticiranu i kvalitativno i cjenovno raslojenu ponudu kakvu zahtijeva tržište. Zvuči poznato? Naravno, identična je našoj priči, kao i onoj svih drugih ekonomija poteklih iz socijalizma. Zavidna je razina na kojoj su danas bugarska vina.

Landscape view to ancient Melnik town, Blagoevgrad region, Bulgaria
Getty Images/iStockphoto
 

Brojne strane investicije, kao i strast domaćih poduzetnika prema vinu, učinile su i znanje i tehnologiju dostupnom i ravnopravnom bilo kojoj drugoj vinskoj regiji, pa se shodno tome i konačan produkt, vino, kvalitativno jednako razvio. Međutim, put je bio trnovit. Osamdesetih godina prošlog stoljeća Bugarska je bila veliki proizvođač vina koji je glavninu vina izvozio, uglavnom u SSSR i ostale zemlje Varšavskog pakta, poput Poljske i Čehoslovačke. Državne vinarije potom su privatizirane po scenariju sličnom kao i u nas, sa sličnim problemima i sličnim posljedicama. Najveći izazov bio je nadomjestiti SSSR zapadnim tržištima.

 

Iako je Rusija i danas važan uvoznik bugarskih vina, količine zbog visokih carina i davanja nisu ni sjena nekadašnjim, pa je poziciju trenutačno vodećeg eksportnog tržišta preuzela Velika Britanija. Neki su bivši giganti propali, drugi su opstali, međutim, niknule su brojne nove vinarije s ambicioznijom misijom od servisiranja supermarketa najjeftinijim vinima s donjih polica. To se odlično vidi i u sortimentu. Rkaciteli, ugni blanc i pamid, visoko rodne sorte namijenjene destilaciji ili stolnim vinima iz osamdesetih, u devedesetima su zamijenjene sortama poput cabernet sauvignona, merlota, chardonnaya i drugih, kako bi ponudili svijetu jeftinu varijantu tih popularnih internacionalnih sorti.

Getty Images
 

Potom su tijekom posljednjih deset godina uskrsnule domaće sorte koje su brojčano u hektarima još u manjini, ali im zastupljenost raste strelovito. To su mavrud, kao najvažnija domaća sorta, zatim gamza, rubin, dimjat i drugi. Taj posljednji trend težnja je bugarskih vinara za vlastitim identitetom i izraz želje da svijetu ponude nešto sasvim svoje, originalno vino koje vjerno reflektira mjesto i uvjete u kojem se rodilo i korespondira tradiciju regije iz koje dolazi. Bugarska trenutačno proizvodi oko 110 milijuna litara na godinu, od čega izvozi nešto više od 50%. Zavidan izvozni rezultat govori nam da im je do - maća potrošnja manja nego u nas jer 7,1 milijun stanovnika kupi oko 54 milijuna litara na godinu, a naših 4,3 milijuna kupi više od 62 milijuna litara (vrijed - nosti se odnose samo na vina u prometu, ne na proizvodnju za vlastite potrebe).

 

Upravo u rastu domaće potrošnje nova generacija vinara vidi najveću šansu za rast vinske proizvodnje. Naime, kultura vina procvala je u posljednjih nekoliko godina i nove ga generacije sve više konzumiraju nauštrb žestokih pića. Vinske regije Bugarska je podijeljena u dvije velike vinske regije koje služe označavanju regionalnih vina. To su Dunavska ravnina (Danubian plane) i Trakijska nizina (Thracian lowland). Te su dvije regije prepolovljene velikom Starom planinom koja uzdužno siječe zemlju na dvije polovice, od granice sa Srbijom do crnomorskog primorja.

grapevine, autumn colors,
Getty Images/iStockphoto
 

Dunavska ravnina je u sjevernom dijelu uz rijeku Dunav i proteže se čitavim njezinim tokom kroz Bugarsku, a Trakijska nizina proteže se od južnih padina Stare planine do granica s Turskom, Grčkom i Makedonijom. Puno važnije od dviju velikih regija su vinogorja, to jest, apelacije koje nose oznaku GAO i GCAO (Guaranteed and Controlled Appellation of Origin). Ima ih ukupno 40, od čega 15 otpada na Dunavsku ravninu i 25 na Trakijsku nizinu.

Vineyard in Melnik town area, Bulgaria
Getty Images/iStockphoto
 

Vinski turizam Bugarska je među odredištima koja "ne treba propustiti" ako ste ljubitelj vina i gastronomije. Osobito mjesta poput Plovdiva i Slivena, koji je smješten u središnjem djelu Trakijske nizine, i osim sjajnim vinarijama i impozantnim vinogradima, obiluju povijesnim i kulturnim spomenicima. Iako su udaljeni od glavnih turističkih ciljeva, Sofije kod granice prema Srbiji i Burgasa, popularnog ljetovališta na Crnom moru, eno i gastroistraživačima ta će mjesta pružiti znatno više.

 

Centar Plovdiva veliki je muzej na otvorenom. Buduća europska prijestolnica kulture (2019.) pravi je biser u svakom smislu. Kao naselje funkcionira 8000 godina, zbog čega se smatra najstarijim neprekidno naseljenim gradom na svijetu. Naseljavali su ga i dograđivali kronološki; prethistorijski ljudi pa Tračani, zatim Makedonci, Rimljani, Bizant, Bugari, Osmanlije i napokon trenutačni miks pretežno bugarskih stanovnika. Svatko je od njih ostavio svoj trag na arhitekturi i u običajima, a najvrednija su ostavština rimski stadion i amfiteatar, četvrt Stari grad te četvrt Kapana, gdje su umjetnost, obrtništvo i street art redovit dio svakodnevice.

Landscape view to ancient Melnik town, Blagoevgrad region, Bulgaria
Getty Images/iStockphoto
 

U neposrednoj okolici Plovdiva cijeli je niz sjajnih vinarija, poput vinarije Dragomir ili Villa Yustina, i svi su otvoreni za posjete, a grad vrvi dobrim restoranima od "fine dining" razine do autentične tradicionalne kuhinje iz prigodnog ambijenta. Salate se poslužuju kao predjelo i ima ih puno više vrsta od šopske, za koju smo svi čuli, a povrće i sirevi su jednostavno fantastične kvalitete.

 

Ćevapi nemaju nikakve veze ni s našima ni bosanskima, vrlo su aromatični i puno suši, bliži turskom originalu. Najvažnije jelo svakako je janjetina, a ultimativnom delicijom smatra se verzija zvana ćeverme. Nakon Plovdiva ne propustite Dolinu ruža u blizini grada Kazanlaka. Mjesto je to u kojem se proizvodi 70% svjetske proizvodnje ulja ružinih latica, a ako ga posjetite u svibnju, moći ćete uživo svjedočiti nepreglednim rascvjetanim poljima ružičastih ruža samo jedne sorte imena damascena, najmirisnije sorte ruža na svijetu. Ulje je ekstremno skupo, cijena jednog kilograma esencije se kreće oko 7, 8 tisuća eura, ali zato su kozmetički proizvodi od ruža te marmelada i med vrlo pristupačni.

Neke od dobrih vinarija

Dragomir, Plovdiv

 

Izvor: Dragomir Winery

Izvrsna vinarija s velikim dijapazonom proizvoda prigodnih za svaki džep, ali prije svega poznata po moćnim i jajnim crnjacima od domaćih i internacionalnih sorti. Sarva je pristupačnija i svježija linija, Karizma je naziv linije srednje kategorije, a Dragomir Reserve i Pitos su najprestižnije linije ove vinarije.

Villa Yustina, Plovdiv

 

Izvor: Villa Yustina Winery

Turistima orijentirana vinarija neizostavno je mjesto posjeta kad ste u Plovdivu. Na web stranicama nude cijeli niz dodatnih sadržaja pri posjetu. Od spa tretmana, preko smještaja, vođenih kušanja, do šetnje kroz vinograde i prilago- đene gastronomije. Koncentrirajte se na crne sorte jer su u tome najbolji, a osobito na lokalne sorte mavrud i rubin.

Minkov Brothers, Sliven

 

Izvor: Minkov Brothers Winery

Vinarija smještena na pola puta od Slivena do Burgasa na obali još je jedan biser vrijedan pozornosti. Imaju izvrsno izbalansirana vina koja vjerno dočaravaju karakter sorte i podneblja iz kojeg dolaze. Sva crna vina dozrijevaju u baricima u impozantnom podrumu s više od 1000 bariknih bačava na jednome mjestu. Bave se isključivo internacionalnim sortama, ali su u tome vrlo uspješni. Najzanimljivije linije su Jamais Vu i Deja Vu, najpristupačnija Le Photographe, a najprestižnija Oak Tree.

Borovitza winery, Belogradčik, Borovica

 

Izvor: Borovitza Winery

Kultna vinarija posvećena organskoj proizvodnji i obnovi statusa sorti gamza (kadarka). Njezin pokretač Ognjen Cvetanov smatra se jednom od najvažnijih ličnosti bugarskog vinarstva. Vina dolaze pod nazivima linija Les Amis, Canyon Park i Borovitza. Proizvode brojne etikete iz vrlo širokog dijapazona sorti, od južno rhonskih bijelih i crnih, pa crnih bordoških preko lokalnih bugarskih pa sve do gruzijskih, a proizvodi su im vrlo cijenjeni i mogu se naći širom svijeta.

Edoardo Miroglio, Elenovo

 

Izvor: Edoardo Miroglio Winery

Izvrsna vinarija koja se proslavila vrsnim pjenušcima čija kvaliteta nimalo ne zaostaje za najprestižnijim vinima Francuske, Italije, a na ovim prostorima je među nekolicinom najkvalitetnijih. U vlasništvu je talijanskog poduzetnika po kojem nosi ime, ali je enološko i agronomsko znanje bugarsko. Imaju i mirna vina. Pristupačnu i svježu liniju Soli Invicto, liniju certificiranih organskih vina, liniju sortnih vina pod nazivom EM te prestižnu liniju naziva Eleno Reserve.

Iz drugih medija

Izdvajamo