Planira se da na eko tržnici Branimirac, na prvom katu obnovljene zgrade, bude jedinstveni restoran s menzom za oboljele koji trebaju specijalnu prehranu, primjerice za one koji imaju celijakiju, dijabetes, kolitis, za kardiopate... Restoran će nuditi organske namirnice po prihvatljivim cijenama. Oboljeli će zapravo imati nešto poput iksice, bit će to linijski restoran - najavljuje Zvonimir Šostar, ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Preobrazba rugla grada
Grad Zagreb uz Zagrebački je holding nositelj projekta preuređenja Branimirove tržnice, a u kreiranju buduće eko tržnice Branimirac sudjeluje i Zavod koji vodi Šostar. Tim projektom konačno će se riješiti pitanje Branimirca koji je već godinama ruglo središta grada. Starinska zgrada oronula je pročelja, oko nje je uklonjena većina metalnih kioska. Dio na kojem je otvorena tržnica prema Kružićevoj ulici radi, ali su štandovi često poluprazni. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prije nekoliko je godina obećao da će “projekt Branimirove tržnice biti najljepši u Hrvatskoj i turistička atrakcija”.
Jutarnji list ekskluzivno donosi projekt kako će izgledati obnovljena tržnica i kako će biti koncipirana. Simulacije budućeg uređenja prepustio nam je Zvonimir Šostar čiji će Zavod voditi kontrolu namirnica koje će se ondje prodavati te je osmislio projekt restorana s posebnom prehranom za oboljele.
Na poticaj Milana Bandića, s Holdingom, udrugom Gastronomadi, Biotehnološkim fakultetom i profesoricom Anom Stavljenić-Rukavina planiramo taj dva milijuna eura vrijedan projekt restorana prijaviti na natječaj financiran iz fondova EU - najavljuje Šostar. I turistima koji posjete Zagreb nudit će se mogućnost nabave kartice za taj restoran. Šostar vjeruje da je riječ o jedinstvenom projektu u svijetu. - Ako govorimo o, primjerice, dijabetesu u Hrvatskoj, gotovo možemo reći da je pandemija jer je od raznih tipova dijabetesa oboljelo 12 posto stanovništva. Aktivno radimo na ranom otkrivanju dijabetesa odlaskom među građane, što je u duhu dr. Andrije Štampara čije ime ovaj Zavod s ponosom nosi - kaže Zvonimir Šostar.
Buduća eko tržnica i restoran uredit će se u obnovljenoj zgradi tržnice, koja je nekoć bila zagrebačka hladnjača i primjer je industrijske arhitekture. Gradska tržnica i gradsko tržište voća i povrća na veliko otvoreni su 1930. godine na Branimirovu trgu, na prostoru stare zagrebačke hladnjače.
Zanimljiv je podatak da se ovdje u vrijeme tržišnog poslovanja nije smjelo pušiti, a zabranjeno je bilo i dovođenje pasa te pljuvanje na tržnici. Ako je koji tržišni nadzornik to uočio, prijestupnik je odmah bio kažnjen i udaljen s tržnice. Preprodaja robe također je bila strogo zabranjena. Dijelovi stare hladnjače preuređeni su u natkriveni dio tržnice 1933. godine. Kao prateći objekt, 1935. je po odobrenju gradskih vlasti na južnom dijelu sagrađen paviljon za trafiku i tamo je i danas. Tako će tržnica obnovom vratiti izgubljenu impozantnost građevine.
Autor idejnog rješenja preuređenja i uređenja Branimirove tržnice je studio ELLE. Zgrada se budućim uređenjem otvara prema okolini. Stražnji dio je dograđen podizanjem krova za jednu etažu i dodavanjem ostakljenih vanjskih stijena. Prodajni vanjski dio tržnice ostaje na istome mjestu, a prodajni dio organske hrane bit će i u unutrašnjosti.
- Tržnica će se, prema najavama iz Holdinga, razlikovati od ostalih jer će se nuditi pretežno domaći, ekološki proizvodi, čime bi Zagreb postao prvi hrvatski grad koji će objediniti ponudu malih, ekoloških proizvođača i uzgajivača te im osigurati mjesto za plasman proizvoda, koji će proći našu kontrolu - kaže Zvonimir Šostar.
Oko zgrade, prema projektu, više neće biti dograđenih objekata. Na prostoru oko zgrade tržnice uredit će se zona za odmor posjetitelja, dodan je drvored kao odmak od jake prometnice, a uz tržnicu je i nekoliko golemih šestinskih kišobrana, kao simbola tradicije zagrebačkih tržnica, ispod kojih mogu biti razni sadržaji, primjerice cvjećarnica. Branimirac će dobiti i nekoliko dizajnerskih simbola koji će upućivati na eko karakter tržnice te zonu cvijeća. Plan je da tržnica dobije podzemnu garažu, odvojeni i uređeni prostor za ugostiteljstvo i gastronomsku ponudu, a možda se za promet zatvori Kružićeva ulica koja razdvaja Trg kralja Petra Krešimira IV.
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” ovih se dana, uz taj, planiraju i drugi projekti vezani za hranu. O njima smo razgovarali s ravnateljem Zvonimirom Šostarom na prostranoj terasi Zavoda, s koje puca pogled na Ksaver i Medvednicu, a koja je na krov postojeće zgrade s kraja 50-ih godina dograđena s uredima prije osam godina. Zavodu vrlo bitan budući projekt je Centar za sigurnost i kvalitetu hrane kojim će se kontrolirati porijeklo hrane.
- Trenutačno nije moguće sa sigurnošću znati je li neki med, maslinovo ulje, voda, sir, vino ili pršut doista hrvatski proizvod. U Hrvatskoj nije moguće znanstveno utemeljenom metodom utvrditi izvornost hrane čiji sastav i kvalitetu nužno određuje zemljopisno porijeklo, možemo tek vjerovati proizvođaču ne riječ - kaže nam Zvonimir Šostar.
Uređenjem Centra za sigurnost i kvalitetu hrane moći će se jednom za svagda sa sigurnošću ocijeniti je li neki proizvod doista iz Hrvatske, čak i iz kojeg njezina dijela, ili je možda u nekom medu glavni sastojak kineska šećerna pasta, kao što je bio slučaj kod jednog domaćeg proizvođača prije nekoliko godina.
- Nijedna oznaka ‘iz Hrvatske’ nema danas znanstvenu podlogu, nego se vjeruje na riječ, što ne znači, naravno, da proizvod nije domaći - kaže Šostar. Kod meda i maslinova ulja, dodaje, ima posebno mnogo “fejkanja”. Maslinovo ulje se često miješa s biljnim. - Također, ako na proizvodu piše ekstra djevičansko pa onda maslinovo ulje, to je u redu, ali već oznaka maslinovo ulje pa tek onda ekstra djevičansko je uglavnom oznaka za brend i riječ je o mješavini s drugim uljima - objašnjava Zvonimir Šostar koji je na čelu Zavoda četiri godine. Upravo će med i maslinovo ulje, kod kojih ima najviše patvorina, biti prvi proizvodi koje će analizirati Centar za sigurnost i kvalitetu hrane. Za taj je novi Centar u planu dogradnja zgrade unutar postojećeg kompleksa Zavoda u Mirogojskoj 16.
- Za znanstveno utemeljeno utvrđivanje izvornosti hrane nužna je metoda koja se temelji na utvrđivanju izvornosti putem utvr đivanja karakterističnog izotopnog sastava iz uzorka tla, vode, meda i poljoprivrednih proizvoda s poznatim geografskim porijeklom. Dvije, tri godine prvo će se raditi baza podataka - objašnjava Šostar.
Taj je projekt, vrijedan osam milijuna eura, prijavio za sufinanciranje iz fondova EU na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a za njega, dodaje Šostar, imaju potporu njihovih partnera kao što su Ministarstvo zdravstva, poljoprivrede i zaštite okoliša, Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagrebi HAZU.
U Centru planiramo zaposliti 12 novih mladih znanstvenika. Godišnje bi se davali prikazi rezultata u više od deset znanstvenih radova. U planu je nabavljanje visokosofisticirane opreme - najavio je Šostar. Za budući Centar preuredit će se i dograditi postojeća zgrada B koja će postati najveći zdravstveno-ekološki laboratorij. Trenutačno laboratorij Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju imaju 2000 kvadratnih metara, dok će se novi prostirati na 2800 kvadrata.
- U konačnici želimo pomoći našim proizvođačima. Za ovaj projekt imamo podršku ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te udruga pčelara i medara. Vjerujem da bismo na proljeće mogli početi s realizacijom projekta - kaže Šostar te dodaje da je to najveći projekt Zavoda od njegove gradnje krajem 50-ih godina. Na tom je projektu Zavod partner s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Na inicijativu Zavoda “Dr. Andrija Štampar” lani je pokrenut i projekt Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe, čije su članice osam zemalja u okruženju, a u planu je uključivanje 12 zemalja kroz njihove zavode i institute za javno zdravstvo i srodne fakultete. Cilj je tog projekta, objašnjava Šostar, zaštititi zdravlje građana i unaprijediti gospodarstvo u regiji standardizacijom kontroliranja zdravstvene ispravnosti hrane i poticanja testiranja, inspekcijskog nadzora te menadžmenta kvalitete hrane. Mreža za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jedinstvena je u Europi, a okuplja regionalne zavode i institute za javno zdravstvo, fakultete koji na bilo koji način sudjeluju u obrazovanju kadrova koji će sudjelovati u procesu proizvodnje i distribucije hrane, znanstvene institute kao što je “Ruđer Bošković” te privatne laboratorije.
- Ako znamo da su godišnje u Europi prihodi od hrane 750 milijardi eura, a u idućih će 60-ak godina porasti proizvodnja hrane za 40 posto, pri čemu je na tržištu 900 vrsta pesticida koji se već koriste, važno je ulagati u takva znanja za budućnost. To su uglavnom projekti koji će biti za korist naše djece - zaključuje Zvonimir Šostar