Kategorija: Zrela i odležana bijela vina
Regija: Bregovita Hrvatska
Boja: Crno
Sorta: graševina
Tip vina: bijelo suho
Alkohol: 13%
Cijena: 50 kn
Daruvarski ždral nas već godinama časti izvanrednim omjerom cijene i kvalitete u liniji vrhunskih vina. Prije nekoliko godina pažnju strastvenijih vinoljubaca skrenuo je na sebe serijom sjajnih sauvignona. Sorte koja je u tom podneblju izgleda pronašla idealan omjer svježine i zrelosti, zbog čega su im vina mirisala intenzivno kao da dolaze iz Međimurja ili Austrije, a sadržavala su punoću tipičnu za slavonska ili podunavska vina. Prepoznali su to i izvan granica Hrvatske jer su daruvarski sauvignoni iz berbi ’07., ’09. i ’11. ponijeli niz važnih medalja na internacionalnim natjecanjima poput Mundusvini ili IWC. Međutim, toplina i deficit oborina u berbi 2012. prilično su nepovoljno utjecali na tu temperaturno osjetljivu sortu, pa je nakon duljeg vremena mjesto stjegonoše ove vinarije, umjesto sauvignona, zauzela graševina. Graševini, naime, ako je loza dovoljno stara i ako se bere dovoljno rano, toplina toliko ne smeta. Kod ove graševine se osjeća naglašena zrelost vina i pojačana ekstraktnost, to jest koncentracija, ali nije nimalo izgubila na aromi i njezinu intenzitetu. Dapače, miris je čak bogatiji i kompleksniji nego tijekom prijašnjih berbi.
Živa i duboka slamnatožuta boja s refleksima zelenkaste naočigled sugerira da se radi o bogatom vinu. Slojevit miris čije se arome izmjenjuju kod svakog prinošenja čaše dodatno daje do znanja da se radi o vinu vrijednom pažnje. Odiše zrelošću inače tipičnom za nešto kasnije rokove berbe. Marelica, cvjetne note i suho bilje su prvi dojam, potom dolaze primjese kvasca, nešto kruške i note badema. Sve te arome upućuju na zrelost i bogatstvo vina. Prvi gutljaj potvrđuje sve mirisne i vizualne slutnje. Zrelost izlazi iz svake pore. Na početku je okus prilično slatkast i donekle mekan. Pripada u kategoriju off-dry, polusuhog vina, gdje šećer obično ima ulogu omekšavanja reskih kiselina. Ovdje to nije slučaj jer su kiseline podatne i sasvim uobičajene, i ne treba im šećer za ravnotežu, pa u konačnici vino djeluje mekano i podatno. Međutim, početna mekoća polusuhog vina, inače tipičnija kod traminaca nego u graševina, već se sredinom okusa gubi, a do kraja se vino zahvaljući toplini alkohola, ekstraktnosti i bjelodanoj mineralnosti transformira u izdržljiv, čvrst i krepki napitak. Naime, nakon što nestane slatkastost prvog dojma, usta se doslovno napune aromama i okusima što traju dugo
poslije ispijanja. Sam finiš obilježava još blaga gorkastost i pikantan završetak u kojem se isprepleću brideća mineralnost, slatkastost s početka priče, svojevrsna slanost i finalna toplina. Jako fino vino s napomenom da je namijenjeno ljubiteljima Alzasa ili Iločkih vina prije nego uobičajenoj sljedbi živahnih i lepršavih graševina.