Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova nastavlja se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Gornjogradska palača Babočaj Gvozdanović u Visokoj 8 skriva u svojim prostorima zbirka Anke Gvozdanović, reprezentativnu ambijentalnu cjelinu, koja svojim uređenjem dokumentira kulturu življenja imućnijeg građanstva u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. Podignuta je na nekadašnjem gradskom bedemu pred kraj 18./početak 19. stoljeća. Tijekom 19. stoljeća promijenila je nekoliko vlasnika, a u 20. stoljeću kupuje je veleposjednik Dragutin pl. Gvozdanović i njegova supruga Anka. Palača Gvozdanović imala je značajnu ulogu u društvenom životu Zagreba između dva rata. Ambijentalnu zbirku čini stambeni prostor na katu namješten i opremljen u duhu neostilova. Vrt na padini prema Tuškancu uveden je u hrvatski registar spomenika vrtne arhitekture.
Zgrada Etnografskog muzeja ugrađena je jednokatnica izgrađena 1902-03. prema projektu Vjekoslava Bastla na zapadnoj strani Lenucijeve potkove na trgu I. i A. Mažuranića. Alegorijske skulpture na pročelju rad su Rudolfa Valdeca, a Oton Iveković autor je oslika kupole nad središnjom dvoranom. Zgrada, podignuta kao izložbeni prostor Trgovačko-obrtničke komore, prenamijenjena je u Etnografski muzej po njegovu osnutku 1919. i jedinstveni je primjer izložbenog prostora secesijske epohe.
Zgrada Tehničkog muzeja u Savskoj 18, sagrađena 1949. prema projektu Marijana Haberlea kao proširenje izložbenog prostora kompleksa Zagrebačkog zbora, jedinstveni je dokument visokih aspiracija te tehničkih i oblikovnih mogućnosti vremena u kojem je nastao. Sklop građevina izveden u drvenoj skeletnoj konstrukciji, s rešetkastim krovnim nosačima i zatvoren drvenom oplatom 1959-63. prenamijenjen je u muzej.
U palaču Amadeo u Demetrovoj ulici, u kojoj se danas nalazi Hrvatski prirodoslovni muzej, preseljena je 1869. prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica Narodnog muzeja. Narodni muzej, hrvatski nacionalni muzej, utemeljen je 1846. u Zagrebu, u sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda, na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice ilirske te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu. God. 1866. odlukom Sabora uređeno je ustrojstvo muzeja, njegov pravni položaj te načini financiranja: Narodni muzej postao je Zemaljski muzej Trojedne Kraljevine pod upravom Akademije. Od 1870. izdavao je Viestnik Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu. utemeljenog 1846. u Zagrebu.
Palaču Amadeo “kuću s plesnom dvoranom” podigao je grof Antun Pejačević 1796. na gornjogradskom bedemu. Od 1797. tu su se održavale kazališne predstave, a prvo gradsko kazalište kao “Amadeov teatar” nalazilo se u palači 1807-34. godine.
Zbirka Anke Gvozdanović, Palača Babočaj-Gvozdanović, Visoka 8, Muzej za umjetnost i obrt
Palača Babočaj-Gvozdanović je zaštićeno kulturno dobro i ujedno se nalazi na području Povijesno urbane cjeline Grad Zagreb u dijelu za koji je utvrđen sustav zaštite „A“ – Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.
Palača je zbog svoje dotrajalosti sada zatvorena za javnost.
Namjera ovog projekta je vraćanje Palače Babočaj-Gvozdanović građanima Grada Zagreba i njegovim posjetiteljima provođenjem njene temeljite obnove, modernizacije i opremanja te razvojem palete kulturno-turističkih proizvoda koji će se nuditi i odvijati u sklopu obnovljenih i potpuno opremljenih prostora Palače i vrta.
Projektom su planirani zahvati koji će očuvati i obnoviti izvorne graditeljske i oblikovne elemente objekta u cjelini. Projekt je izrađen i planira se provoditi u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Korist od obnove Palače je višestruka: doprinosi revitalizaciji i očuvanju kulturne baštine Gornjega grada te unapređuje turističku ponudu kako Grada Zagreba tako i cijele Republike Hrvatske.
O projektu obnove i revitalizacije palače Babočaj-Gvozdanović govorili su:
Katarina Bence dig-konzervator , voditeljica Tehničkog odjela MUO VRIJEDNOST ZGRADE I IZRADA KONZERVATORSKE STUDIJE
Željko Kovačić dia, projektant, ZAHVATI U POVIJESNO VRIJEDNOJ ARHITEKTURI: REKONSTRUKCIJA PALAČE I VRTA
Miroslav Gašparović, prof.pov.umjetnosti, ravnatelj MUO, NOVI SADRŽAJI ZA SAMOODRŽIVOST VRTA
Vesna Ledić, dipl.ek., voditeljica projekata, PRIPREMA PROJEKTA ZA SUFINANCIRANJE SREDSTVIMA IZ FONDOVA EU
Izvor: DAZ
