Obitelj Butković, koja djeluje pod nazivom Kliconoša, sve uspješnije razvija svoj biznis, uzgoj brokule, cikle, rotkvice... i to u zatvorenom prostoru!
Većina hrane koja je danas na našem tanjuru nije uzgojena lokalno, a u nekim slučajevima ni na istom kontinentu. Police u dućanima nude šarolik izbor povrća i voća bez obzira na doba godine, od borovnica koje su rasle u Čileu do grožđa iz Indije. Svježe ubrano povrće uzgojeno nekoliko kilometara od našeg doma, još se može kupiti samo na tržnicama, iako je invazija uvezene hrane i tu ostavila traga.
Potražnja je posebno velika za lisnatim povrćem i mikrozelenjem, biljkama koje počnu gubiti na nutritivnoj vrijednosti čim se uberu, a rikola iz Italije koja se nudi u dućanima sigurno nije u kategoriji "svježe ubrana hrane". Ipak, da baš ne moramo potegnuti do susjednih država u potrazi za zelenim delicijama, pokazuje primjer u zagrebačkim Srednjacima, gdje je niknula neobična urbana farma koja je dokazala da je uzgajanje hrane u gradu i te kako moguće, i to na vrhu nebodera.
Točnije na 17. katu nebodera iz doba socijalizma, zahvaljujući obitelj Butković poznatijom pod imenom Kliconoše, koja već tri godine uspješno uzgaja mikrozelenje, pšeničnu travu i jestivo cvijeće.
Riječ je o pravom urbanom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje se temelji na modernoj tehnologiji uzgajanja hrane u zatvorenom prostoru. Prazan stan kompletno je preuređen za 24-satni uzgoj svih vrsta mikrozelenja, a to su brokula, cikla, vlasac, rotkvica, gorušica, grašak, crveno zelje, suncokret, korijander, rikola i kreša. Biljke se uzgajaju na policama ispod fluorescentnih žarulja od 6400 Kelvina, što je dovoljno za vegetacijski razvoj biljke, čija je potrošnja učinkovita i što je najvažnije, jeftina.
- Račun za struju jednak je kao i za stan od 65 kvadrata za tročlanu obitelj - napominje Marijo Butković, koji s obitelji živi u istoj zgradi. Posudice s biljčicama udaljene su od lampi samo 15 cm, što je dovoljno za nesmetan razvoj vegetacije, a u planu je i postavljanje reflektora kojima će se pojačati efekt rasvjete i smanjiti gubitak svjetlosti u prostoru. Sustav za rasvjetu je automatiziran, postavljeni su tajmeri koji se uključuju navečer kad je struja jeftinija.
- Budući da je svaki aspekt uzgajanja kontroliran, posebice navodnjavanje i rasvjeta, to nam omogućava da tempiramo ciklus rasta i razvoja biljaka koji traje maksimalno 14 dana. Rotkvice su primjerice najbrže rastuće mikrozelenje i spremne su za berbu za samo tjedan dana, što ne utječe na njihov pikantni okus, ali i nutritivnu vrijednost - objašnjava Butković.
Osim svjetlosti i vlage, da bi sjeme proklijalo i biljka narasla važno je osigurati i treći faktor - toplinu. Idealna temperatura prostorija u kojima rastu biljke trebala bi biti između 18 i 24 Celzijevih stupnjeva. Upravo je to prednost uzgajanja mikrozelenja u stanu, stambena zgrada je topla pa ne treba dodatno zagrijavati prostorije.
Za tako ubrzan razvoj biljaka od sjemena do mladih stabljika visokih samo dvadesetak centimetara, većina sjemenki se prije sijanja naklijava, odnosno namače u vodi preko noći. Sjemenje koje se natopi u mlakoj vodi "misli" da je vrijeme za rast pa pruža izdanke/klice tražeći zemlju u kojoj će rasti. Klice su posebno bogate enzimima, vitaminima i mineralima koji biljci trebaju za uspješan razvoj i rast.
- Većinu sjemena nabavljamo preko Slovenije jer kod nas nema proizvodnje, osim ekološke pšenice koju nabavljamo od OPG Siladi - napominje. Sve plitice za sadnju imaju drenažne rupe, no treba pripaziti i da je supstrat u kojem se uzgajaju biljke pomiješan s pijeskom koji će dodatno omogućiti dobru drenažu.
- Nakon što odrežemo biljčice, ostaje supstrat s korijenovim sustavom, što je zapravo idealno jer otpad koristimo za vanjske gredice u kojima uzgajamo jestivo cvijeće. Tako smo zatvorili cijeli sustav proizvodnje - kaže. Tehnologija uzgajanja u zatvorenom prostoru zanimljiva je urbanim vrtlarima hobistima jer je proces potpuno primjenjiv i za uzgoj malih količina dovoljnih za potrebe obitelji ili pojedinca. Zato ne zaboravite - jedite lokalno, uglavnom biljke, i to lisnato povrće. Dobar tek!
Što sve rade, pogledajte na Facebooku - Kliconoša.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
