Jestive biljke koje se najčešće mogu naći na balkonima zasigurno su iz porodice pomoćnica (Solanaceae), primjerice rajčica, paprika ili patlidžan.
Razloga tome ima više - pogodne su za uzgajanje u teglama, ne zauzimaju puno prostora, što posebno vrijedi za papriku i patlidžan, te ih krase predivni plodovi jarkih boja i izvrsna okusa. Sve su to biljke za koje je, da bi dale maksimum, potrebna duga, topla sezona i sunčana pozicija na balkonskoj gredici.
Plodovito povrće su uglavnom djeca toplijih područja i zapravo je riječ o trajnicama, no zbog naših klimatskih uvjeta u vrtu se uzgajaju isključivo kao jednogodišnje biljke. Kako se ove godine toplo vrijeme protegnulo i na rujan, vrtlarska sezona za ove povrtnice nije prestala, nego su nastavile s cvjetanjem i zametanjem plodova. No, čim padnu temperature i dođe kišno vrijeme, svaki razvoj plodova će prestati, a s prvim mrazovima biljka će definitivno uvenuti.
Postoji trik kako da se plodovitom povrću produlji sezona, odnosno da se biljka sačuva do proljeća, a što će u sljedećoj sezoni rezultirati ranijom i obilnijom cvatnjom i plodovima. Paprike koje se već uzgajaju u teglama, najbolje će reagirati na prezimljavanje, a vrijeme za odlazak na spavanje je prije prvih mrazova.
UKLONITE LIŠĆE
Za početak, sa stabljike treba ukloniti sve plodove, lišće, cvjetove i pupoljke kako bi se usporila potrošnja energije na rast i razvoj tijekom zimskog sna.
Ako se biljka vadi direktno iz zemlje, s korijenja treba maknuti većinu zemlje i malo ga prikratiti jer se na taj način biljci usporava rast i potražnja hranjiva iz tla. Time se potiče i stvaranje novih korijenovih izboja u trenutku kada će biljka ponovno početi rasti na proljeće.
MIROVANJE
Tako pripremljena biljka se zatim posadi u teglu, i to u već iskorištenu zemlju od lončanica. Bitno je da zemlja u koju ćemo saditi paprike, papričice, patlidžane ili rajčice ima što manje hranjivih tvari kako bi se biljku potaknulo na mirovanje tijekom zime.
Tako posađene biljke mogu se spremiti u bilo koju prostoriju pod uvjetom da je zimi slabo grijana. Budući da biljke miruju, nije bitno da su tegle izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti, dovoljno je tek toliko da se može pratiti ritam dana i noći. Iako će se tegle u tom razdoblju zalijevati maksimalno jednom do dvaput mjesečno, važno je izbjeći da se zemlja potpuno osuši jer bi moglo doći do nepovratnog oštećenja biljke.
Čili na balkonskoj gredici
Ljuti feferoni mogu se uzgajati na sunčanoj prozorskoj klupici, a od plodova jedne biljke zasigurno ćete nekoliko sezona uživati u ljutim gastronomskim delicijama. Iako je većinu moguće brati u bilo kojoj fazi sazrijevanja, najbolje ih je pustiti da dozriju do kraja. Crveni feferoni u pravilu su najljući ako ih se ostavi da se potpuno razviju. Štoviše, da bi se razvila ljutina, dobro je teglicu s biljkom smjestiti na najsunčaniju poziciju i zalijevati rjeđe, čime će se pojačati okus ljutine.
Uzimanje sjemena
Iako je samooplodna, paprika je sklona stranooplodnji i vrlo je vjerojatno da će ljuta sorta “začiniti” slatku zbog čega te dvije sorte uzgajaju odvojeno. Sjeme jednostavno uzmemo iz zrelih plodova i ostavimo nekoliko dana da se prosuši.
Pažnja! Nakon baratanja sjemenom obavezno operite ruke jer će poslije biti prekasno. Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin. To je aktivna supstanca koja stvara osjećaj žarenja i topline u dodiru sa sluznicom.
PRIPREMA ZIMNICE
Ljuti feferoni često znaju biti dosta rodni, pa jedna biljka proizvede plodova i više nego što je potrebno za kućnu potrošnju. Osim sušenja, papričice se mogu i konzervirati, i to vrlo lagano.
Sastojci: voda, alkoholni ocat, šećer, sol, češnjak, čili papričice i staklenka.
Na vatri zagrijte ocat, vodu, sol i šećer. Omjer octa i vode je 5:1, a sol i šećer dodajte prema ukusu. Zatim operite papričice, uklonite im stapke i narežite ih na ploške željene debljine. Ogulite režanj češnjaka. Složite sve u sterilizirane staklenke i zalijte vrućom salamurom.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
