Za većinu urbanih vrtlar(ic)a cvijeće na balkonu je estetski element čija je uloga u vrtnoj priči sporednog karaktera.
Više su posvećeni uzgoju povrća i radije će mjesto na balkonskoj gredici ustupiti krastavcima, nego nekakvoj maćuhici ili nevenu. Koliko griješe, shvatit će kasno, tek na kraju sezone kada taj isti krastavac ne urodi niti jednim plodom jer nije bilo kukaca da opraše biljku. Cvijeće u vrtu prvenstveno je mamac za kukce oprašivače bez kojih povrtnice i voćke neće razviti plod. A balkonska gredica može se zašareniti cvijećem koje nije samo ukusno za pčelice, nego je sigurno i za ljudsku prehranu.
Zapravo je konzumiranje cvijeća vrlo stara tradicija koju više njeguju istočnjačke zemlje, ali i restorani s visokom gastronomijom. U Aziji se pupoljci ljiljana jedu već nekoliko stotina godina, a cvijeće se nalazilo na meniju i u antičkoj Grčkoj i Rimu. Salate s dodatkom cvijeća, sladoled od lavande ili kandirane maćuhice jela su za koja se namirnice mogu uzgajati na balkonu. Sveprisutna maćuhica (Viola x wittrockiana) redovito se može naći na balkonskim gredicama, no njezini cvjetovi rijetko se koriste za hranu. Iako ima pomalo neugledan okus, prvenstveno se koristi radi izgleda kao dekorativni element u jelu. Oprez, nikako se ne smije koristiti u prehrani ako nije uzgojena na organski način, što maćuhice iz vrtnog centra nisu.
SAMO ORGANSKO UZGOJENO
Kada je riječ o cvjetnoj prehrani, uvijek treba koristiti ono iz vlastitog organskog uzgoja, a nikako iz cvjećarnica koje je nerijetko “začinjeno” pesticidima, kao i cvijeće nepoznatog porijekla i uzgoja.
LJEKOVITO BILJE
Osim gastronomskog karaktera, pojedino cvijeće može se koristiti i u ljekovite svrhe, poput nevena (Calendula officinalis) koji se u narodu naziva biljkom sto bolesti. Zbog visokog udjela aktivnih tvari domaći pripravci od nevena poznati su za liječenje svih oboljenja i oštećenja. Najpoznatiji su nevenova mast, čaj od nevena, nevenovo ulje i tinktura od čijih se cvjetnih glava može raditi macerat.
Ljekovita svojstva ima i maslačak (Taraxacum ssp.) koji je cijeli jestiv: i cvijet i list i korijen. Mladi su listovi odlični s krumpirom, a žute cvjetne glave oplemenit će zdjelu sa salatom.
ZAČINSKO BILJE
Čak i cvijeće nekih začinskih biljaka poput timijana, kadulje, lavande ili vlasca mogu se iskoristiti za kreiranje jelovnika.
Luk vlasac (Allium schoenoprasum) posebno je otporan i vrlo jednostavan za uzgoj, pogotovo za početnike. Naime, bez problema može preživjeti čak i najhladniju kontinentalnu zimu, i to čak u posudama ostavljenima na balkonu ili terasi. Cvijet je predivne ljubičaste boje i podjednako se može ubrati za konzumiranje u cvijetu ili u pupu.
PIKANTNI OKUSI
Biljka poput dragoljuba (Tropaeolum majus) ima pikantni okus, listovi su bogati vitaminom C, njegov blago gorki okus slobodno se može iskoristiti kao zanimljiv dodatak salatama, a cvjetovi i pupovi za jestivu dekoraciju.
Posebno neobičan okus ima i list borača (Borago officinalis), odnosno neodoljivo podsjeća na svježi krastavac. Jela i pića mogu se ukrašavati cvjetovima, bilo da su kandirani, svježi ili smrznuti u kockicama leda.
BERBA
Biraju se uvijek lijepi i zdravi cvjetovi, a prije upotrebe cvijeće se mora očistiti od insekata i oprati laganim uranjanjem u ledenu vodu na 30 do 60 sekundi. Nakon toga se osuši na papirnatom ručniku. Ako želite cvijeće ostaviti za poslije, stavite cijele cvjetove u staklenku s vodom i spremite ga u hladnjak. Latice cvijeća može se držati u plastičnoj vrećici u hladnjaku jedan dan, ali ih je najbolje potrošiti u roku od nekoliko sati.
POPIS JESTIVOG CVIJEĆA:
- anisov miloduh (Agastache foeniculum)
- sljez (Althaea officinalis)
- tratinčica (Bellis perennis)
- vrijesak (Calluna vulgaris)
- kamilica (Chamomilla chamomilla)
- krizantema (Chrysanthemum ssp.)
- karanfil (Dianthus ssp.)
- suncokret (Helianathus annus)
- potočarka (Nasturium offiniale)
