U Hrvatskoj je tek sa 2016. završio krizni ciklus započet još 2008. godine. No, nikako se ne smije pogrešno zaključiti da će sve biti po starom i da je 2008. bila realna pa da u sljedećim godinama možemo očekivati bitan porast cijena. Puno je zdravije tržište danas nego te 2008., kada smo imali više od 60.000 transakcija stambenih nekretnina u Hrvatskoj, a u posljednje dvije godine smo se uglavili ispod 30.000. Ako biste me pitali koliko bi u Hrvatskoj, u realnom tržištu bilo potrebno transakcija, rekao bih 40.000, što je puno bliže današnjem broju. Nadam se da mnogi investitori neće ponoviti greške iz prošlosti i samostalno bez struke ući u potpuno pogrešne projekte, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretnina pri HGK i suvlasnik agencije za nekretnine Kastel, komentirajući događanja na tržištu nekretnina u 2016. i očekivanja u ovoj godini.
Prema njegovim riječima, pad transakcija u posljednje dvije godine vrlo je usporen, iz čega se može zaključiti da je tržište nekretnina u stabilnoj fazi.
Robert Pokrovac, marketinški menadžer Erste nekretnina, pak, ističe da trenutačna situacija predstavlja važnu prekretnicu. Naime, tržište je proteklih godina bilo obilježeno nizom faktora, tipičnih za tržišta u krizi. Danas, kaže, polako ulazimo u novi građevinski ciklus u kojem imamo priliku zakoračiti strateški orijentirani na razvoj, kako bismo u svakom smislu podigli kvalitetu utjecaja rasta građevinskog sektora na društvo u cjelini.
- Trenutačno smo u situaciji kada bismo trebali ozbiljno sagledati gdje smo, kako smo se našli ovdje te mudrije odlučiti u kojem smjeru ići dalje. Na taj bismo način izbjegli ponavljanje ciklusa gradnje koji nam se dogodio prije desetak godina te nas doveo do krize. Također, vrlo je važno poticati intenzivniji i konstruktivniji dijalog svih aktera na tržištu. Ako primjerice govorimo o stanogradnji, osim podizanja kvalitete gradnje stanova, moramo spomenuti podizanje kvalitete infrastrukture gdje se ona nalazi ili općenito načine korištenja prostora. Još bismo voljeli vidjeti više novih parkova, vrtića, javnog prijevoza, šetališta, biciklističkih staza i niza drugih sadržaja, koji najvišim dijelom utječu na cijene nekretnine. To se pitanje ne može riješiti jednostrano, nego mora biti rezultat sinergijskog učinka više aktera na tržištu - ističe Pokrovac koji smatra da je znatan pad zaliha neprodanih stanova, koji su sagrađeni neposredno prije ili početkom krize, najviše utjecao na tržište u 2016. godini.
- To će snažno utjecati na nekoliko stvari, a najvažnija je što je to prva stepenica za otvaranje prostora za nove projekte jer jedino izbacivanje novih proizvoda na tržište može u konačnici napraviti balans na tržištu - kaže Pokrovac i dodaje će taj trend ovisiti isključivo o gospodarskom rastu. No, ima i drugih potencijala.
- Uzmimo, primjerice, mogućnosti rasta vezanog za turizam. Razmislimo li samo što za građevinski sektor znači povećanje broja noćenja u turizmu, otvara nam se puno mogućnosti. Ipak, ako se kao i dosad fokusiramo samo na smještajne jedinice, razvijat ćemo samo jednu vrstu proizvoda koja se neće suštinski razlikovati, a vjerojatno neće ni znatno utjecati na daljnje povećanje broja noćenja. Budemo li se pak s druge strane usmjerili prema razvoju sadržaja u turizmu i povezivanju drugih sektora poput poljoprivrede, energetike ili primjerice zdravstva s turizmom, otvaraju nam se sasvim nove mogućnosti - zaključuje Pokrovac.
NEDOSTATAK 'Treba nam cjelovita stambena politika'
Iako je od ove godine ukinuto oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine te je smanjena stopa poreza na promet nekretnina, a najavljena je i mjera o subvencioniranju pola rate stambenog kredita, Ranilović smatra da se uvjeti za kupnju nekretnine neće bitno promijeniti.
- Možda se dogode subvencije, ali pitanje je za koga. Za tržište nekretnina bitno je stvoriti dugotrajnija rješenja. Razni modeli štednje i ulaganja u stanovanje su poželjni. Naša su rješenja uglavnom kratkoročna i ovise o političkom trenutku. Prelako smo se odrekli ozbiljnijeg poticanja stambene štednje koja se mogla samo kvalitetnije modificirati. Naime, porezi kakvi god bili, neće rješavati navedenu problematiku, a za dobra rješenja treba nam sustavno planiranje koje će uključivati mnogo znanja. Osim nekretninskih stručnjaka, u rješavanje problematike treba uključiti sociologe i financijske stručnjake - kaže Ranilović.
Foto: Shutterstock
