Rijetki su slučajevi kada se kod uhvaćenog i optuženog kriminalca tijekom istrage i suđenja dogodi takva ljudska moralna preobrazba da se on na kraju raduje pobjedi pravde i svojoj kazni. Zapravo, ne mogu se ovako u hipu prisjetiti nijednog primjera, osim što mi na pamet pada Tolstojevo “Uskrsnuće“.
Radovati se vlastitoj kazni može samo onaj kome je do općeg dobra, pravednosti i vršenja pravde stalo više nego do vlastite kože. Ili budala. A u našem svijetu, dobu i društvu općenito se nekako budalom smatra i onaj prethodno opisani čovjek.
U slučaju zbog kojeg ovo pišem ne radi se, doduše, o kriminalu, ali se radi o jednoj presudi koju ste jučer mogli pročitati u Jutarnjem listu tiskanu preko čitave stranice, i to presudi protiv Jutarnjeg lista, Globusa i EPH. Ne radi se baš doslovno o mojoj koži, ali se, barem posredno, radi i o mom novcu ako moj poslodavac i vlasnik mora nekom platiti nekoliko desetaka tisuća kuna kazne. Usprkos tome, moram priznati da me ova dotična presuda raduje i kao novinara, a i kao čitatelja novina u kojima radim. Tužitelj u sporu bio je Dražen Budiša i o njegovoj se koži radilo.
Doslovno. Jer kad je taj sada već bivši političar i ugledna javna osoba jednog ljetnog vrućeg dana gol do pojasa izašao u svoje dvorište, na selu daleko od Zagreba, jedino čemu je mislio izložiti svoju kožu bilo je sunce. Međutim, ispalo je da se izložio i našem teleobjektivu. Znali smo, dakle, da Dražen Budiša ne želi dati intervju i da se ne želi dati fotografirati, pa smo to učinili kriomice i te fotografije nekoliko puta objavljivali. Dražen Budiša zbog toga nas je tužio i dobio parnicu.
No, time nije zaštitio samo svoje dostojanstvo i pravo na privatnost koje ima i najjavnija osoba iza ograda svog imanja, nego i dostojanstvo novinarske profesije, a osobito kolega fotoreportera koji bi morali imati pravo odbiti svaki takav voajerski zadatak.
Jer, uz silno mnoštvo osoba koje su javne baš toliko koliko jedva čekaju da se javno skinu, likova koji pomno režiraju prigode u kojima će ih tobože “uhvatiti“ paparazzi, uz državni vrh koji je čitav spreman pred kamerama skinuti se u kupaće kostime i poskakati u more, ostavimo na miru barem one ljude koji još imaju mrvicu smisla za javni - ma ne moral, nego elementaran dobar ukus, a i dostojanstvo svog posla, uključujući i novinarski.
Branimir Pofuk
