Raštrkani po cijelom svijetu
Braća Rimac odmalena istražuju svoje podrijetlo, a od 1998. godine, kada su se ozbiljnije prihvatili tog posla, do danas pronašli su šest tisuća prezimenjaka te izradili obiteljsko stablo koje se prostire na čak 13 metara papira.
Sve je počelo još dok su bili dječaci, a danas, gotovo 20 godina kasnije, svoj rad, tijekom kojeg su posjetili i mjesto svojih predaka u Livanjskom polju, zaokružit će objavljivanjem knjige. Najstariji predak, od kojih su braća Rimac potekla, jest Vid Rimac za kojeg pretpostavljaju da je rođen oko davne 1640. godine.
- On je, kao i svi naši preci, potomak grane Vučemilovića, a svi Rimci, kako smo utvrdili, potekli su iz istog područja, iz Livanjskog polja, dok prezime potječe iz Kupreškog polja. U radu smo došli do zaključka da su svi Rimci u šestom ili sedmom koljenu rođaci koji su se raštrkali po svijetu, od Hrvatske i Bosne do Australije i Amerike.
Također, postoje i peruanski Rimci, no oni nemaju veze s nama, a dobili su ime po rijeci - rekao je 27-godišnji Marko Rimac, znanstveni novak na Odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta. Kaže kako je istraživanje korijena krvav posao, što se najviše osjeti na velikim telefonskim računima.
U rodu sa Šukerom
- Pokušavamo doći do svih potomaka i često oni u SAD-u kada čuju Rimac uopće ne reagiraju pa ga moramo izgovoriti kao ‘Rajmak’ ili slično. Mali broj je onih koji nam ne želi pomoći te češće nailazimo na ljude koje doista interesira vlastito podrijetlo - rekao je Marko Rimac te dodao kako su otkrili da su im u srodstvu bivši nogometaš Davor Šuker, ministar Šuker, Niko Kovač i mnogi, no sami Rimci uglavnom su bili seljaci. Markov stariji brat Josip kaže kako je njegova inspiracija za proučavanje povijesti svog roda bio lik Kunta Kinte iz poznatog serijala “Roots” (Korijeni). U tome im je pomogla živuća rodbina, a nakon što su nju ispitali o precima, daljnje podatke su pronalazili u arhivama te pismohranama samostana.
- Prvi izvor nam je bio otac Stipe, koji je znao sedam generacija Rimaca - rekao je Josip Rimac i dodao kako su do sada upoznali jednu baku koja imenom zna obje svoje bake, no ona nije znala svoje djedove. Moguće je, kažu, da netko i zna devet predaka, no zasigurno ne znaju sve njihove potomke.
Kako početi istraživati svoje korijene?Najvažnije je, kažu braća, ispitati živuću rodbinu jer bake i djedovi često znaju svoje prabake i pradjedove. - U arhivama i na mikrofilmovima nalaze se samo šturi podaci te je najbolje usmeno istražiti stablo i na taj način posložiti na stablu nekoliko generacija - rekao je Marko Rimac te dodao da je nakon usmenog ispitivanja rodbine, u Državnom arhivu potrebno posegnuti i za notarskim spisima te katastarskim bilješkama. |
Anamarija Vujaklija
