ZAGREB - Ministar financija Ivan Šuker i osam hrvatskih banaka u petak su napokon uspjeli usuglasiti osnovne uvjete kreditiranja za prvo tromjesečje ove godine. Banke su pristale državi odobriti kredit od 750 milijuna eura na rok od oko 20 mjeseci, a prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva financija, preostali su još neki tehnički detalji kao što je kamatna stopa, ali procjenjuje se da će ona biti osam posto.
Nepovoljni uvjeti
U odnosu prema “zlatnim vremenima”, kada su se krediti dobivali na mnogo dulji rok i uz gotovo upola nižu kamatnu stopu, postignuti uvjeti prilično su nepovoljni. Danas, međutim, kada je kredit teško ostvariti, Vlada ipak može biti zadovoljna. Barem je za prvo tromjesečje otklonila najvažniju brigu - refinanciranje dugova. Cijeli aranžman inicirala je Hrvatska narodna banka koja je bankama spustila stopu minimalnoga deviznog pokrića sa 28,5 na 25 posto.
Time je bankama osobođeno 840 milijuna eura koje one drže na inozemnim računima, a najveći dio proslijedit će državi. Kredit banaka država će iskoristiti za otplatu 500 milijuna euroobveznica koje dospijevaju na naplatu 11. veljače, zatim za isplatu domaćih obveznica u iznosu od 200 milijuna eura koje mora isplatiti u ožujku te za preostale, manje obveze prema inozemstvu. Među većim obvezama u preostalom dijelu godine državu čeka i otplata samuraj obveznica u lipnju za koje joj treba oko 160 milijuna eura.
Politika HNB-a
Premda Vlada u konačnici može biti zadovoljna dosadašnjim razvojem situacije vezane s financiranjem svojih obveza, pregovori s bankama nisu baš glatki.
Prema informacijama iz poslovnih krugova, početni uvjeti banaka bili su vrlo tvrdi, ali je na kraju ipak pronađen kompromis. Ono što bankare posebno muči, čini se, jest politika HNB-a, osobito mjere koje je središnja banka poduzimala posljednjih mjesec dana radi stabilizacije tečaja.
Marina Klepo
