Sve donedavno ponosili smo se napretkom naše male brodogradnje. Lijepo se razvijala, izašla je na sve značajne europske sajmove, osvojila eminentne međunarodne nagrade, stala uz bok velikih svjetskih brendova. Pokazao je to i netom završen nautički sajam u Genovi, najveći na Mediteranu, gdje je splitski AD Boats prikazao stotu slavnu Salonu 37 i upriličio svjetsku premijeru nove Salone 44, a pokazao je to i Pičuljan koji je i sada i prije svoje brodice izgledom i kvalitetom nametnuo i izbirljivim Talijanima i dalekim Japancima.
Udvostručene cijene
Slijedeći njihove primjere, i drugi mali brodograditelji već su počeli izvoziti, a taj izlaz na svjetsko tržište smiješio se kao perspektiva i ostalima. U toj brazdi pojavili su se novi mali škverovi, sagradili hale, kupili strojeve, tehnologiju i materijale, zaposlili ljude. Hrvati su ponovno otkrili da su stoljećima bili uspješni graditelji brodova. A sada odjednom - fijasko!
Već zbog krize prodaja je stala, povlače se narudžbe i avansi. I kad je trebalo tu perspektivnu izvoznu granu potpomoći, olakšati joj da prevlada krizu kako to čine druge pomorske zemlje, hrvatska je država donijela zakon kojim će ju sasvim zatrti. Uvođenje posebnog poreza na “plovila, motorna vozila i zrakoplove” čin je koji se baš ni sa čim razumnim ne može objasniti. Već samo trpanje u isti koš plovila, motornih vozila i zrakoplova odraz je potpunog nerazumijevanja odnosa u realnom svijetu i vlastitoj državi.
Kao prvo, Hrvatska je pomorska zemlja, s osamdesetak malih brodogradilišta, i bez ijedne tvornice automobila, a još manje tvornice zrakoplova. Drugo, nije isto imati automobil i (ili) brodicu. Brodica je, kaže hrvatski Pomorski zakon, plovilo do 12 metara dužine, a takvo plovilo ima svu silu opreme: motor (i jedra), postelje, blagovaonicu, kuhinju, struju, vodovod, kanalizaciju. U njoj se mora sigurno ploviti i kulturno stanovati.
Ona je poput neke solidne obiteljske vikendice. Zato toliko i košta: kao dva ili tri najluksuznija automobila, Mercedesa S klase, BMW-a serije 7 ili Audija A8. A novi porezni zakon je cijenu tih brodica gotovo udvostručio! Sada takva brodica stoji kao šest spomenutih automobila najviše klase. Tko će to kupiti? Nitko! Što će država dobiti? Ništa!
A te su iste grozomorne porezne škare u ime nameta na luksuz potopile i nadu svakog barbe koji bi svoju dugogodišnju ušteđevinu uložio u novu pasaru da ulovi nešto ribe i pokrpa svoj mirovinom osiromašen kućni budžet. Njegova je brodica doista postala nedostupan luksuz.
Odgovor Talijana
Direktne posljedice toga opasnog čina sasvim su razvidne. Opasnog zato što država uništava izvozno perspektivnu proizvodnu granu na kojoj je dosad zarađivala. Sada će ostati i bez toga, a dobit će oko 3000 ljudi iz male brodogradnje i pratećih djelatnosti na burzi rada i na popisima za socijalnu pomoć.
A kako su Talijani odgovorili na krizu? Kada su vidjeli da nautička industrija bilježi pad, smanjili su PDV (IVU) sa 20 na šest posto. To će važiti dok traje kriza, a onda će sve vratiti na staro. Već su prije brodice dužine do deset metara sasvim oslobođene svih pristojbi. Vlada je na krizu odgovorila nizom poticajnih mjera za jačanje proizvodnje i potrošnje.
Zato je na Općoj skupštini UCINE-a, moćnog Udruženja talijanske nautičke industrije, na dan otvorenja sajma u Genovi, njezin predsjednik Anton Francesco Albertoni mogao najaviti da će se u idućem trogodišnjem razdoblju u nautičkom sektoru uložiti tri milijarde eura i otvoriti 15.000 novih radnih mjesta, pri čemu bi talijanski državni proračun trebao uprihoditi još 450 milijuna eura. Tako je u Italiji, kako je kod nas?
Interese malih brodograditelja brani nekoliko institucija: Udruženje malih brodograditelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Klaster male brodogradnje i Udruga nautičke proizvodnje. Ova velika nevolja prvi put ih je udružila sa zajedničkim ciljem: urazumiti državu i spasiti hrvatske brodice, radna mjesta i ljude, jahting biznis i dostojanstvo u svijetu nautike.
No, s druge strane stoji bedem državne vlasti. Kanonada kao čelik čvrstih argumenata ne može mu ništa. Ne pomaže činjenica da u posljednja dva i pol mjeseca, od 8. kolovoza kada je destruktivni zakon stupio na snagu, u Hrvatskoj nije prodana i nije registrirana niti jedna brodica. Dakle, prihod iz ovog sektora je - nula.
Sastanak u Ministarstvu
Državna se vlast ponaša u skladu s onim tvrdoglavim srednjovjekovnim apsolutizmom i autizmom: carska se ne poriče, pa makar propao svijet. Istina, ministarstva mora i gospodarstva pokazala su početno razumijevanje, saslušali su predstavnike spomenutih institucija, dogovoreno je da će se u suradnji s Ministarstvom financija zabluda ispraviti, da će Vlada odmah izmijeniti destruktivni zakon kako bi ga Sabor mogao usvojiti po hitnom postupku. No, ni od toga nema ništa.
Prošlog utorka na novi sastanak u Ministarstvu mora o poduzetim mjerama došli su samo predstavnici malih brodograditelja. Od ostalih iz Vlade nije došao nitko. Malim brograditeljima je prekipjelo. I da je sada uništavajući zakon izmijenjen, za neke je prekasno. Zahtijevaju radikalnije mjere, o kojima bi trebalo biti riječi u petak na sastanku u Biogradu gdje će se okupiti na Boat Showu. Kao jedna od mjera spominje se i bojkot nastupa na zagrebačkom nautičkom sajmu.
Mladen Gerovac
