DUBROVNIK - Do 2017. godine od cruising turizma u Hrvatskoj otvorit će se 1500 novih radnih mjesta, turista će biti oko dva i pol milijuna, dvadeset će luka prihvaćati velike brodove.

S druge strane, od tog velikog biznisa zagađenje je toliko da, na primjer, samo jedno sidrenje broda izaziva zagađenje kao 2000 automobila u jednoj godini. Te zamke su svjesni građani Dubrovnika: iako su ponosni na to što je Dubrovnik među vodećim destinacijama, njih 35 posto smatra da će im porast te industrije umanjiti kvalitetu života.

Do tih su nalaza došli istraživači Instituta za turizam i objavili ih u Studiji održivog razvoja cruising turizma u Hrvatskoj, koja je predstavljena jučer u Dubrovniku.

Gradonačelnica Dubravka Šuica je odlučna u stavu da još nije sazrelo vrijeme za odbijanje cruisera. - U sljedećih pet godina dokad namjeravamo od Dubrovnika napraviti kvalitetnu destinaciju, mi turiste s cruisera trebamo i spremni smo malo pretrpjeti - rekla je Šuica.

Najpopularnija jadranska cruising destinacija bez konkurencije je Dubrovnik, koji posjećuje 82 posto svih hrvatskih gostiju i na koji otpada 48 posto svih uplovljavanja. Slijedi Split sa 14 posto uplovljavanja i Korčula sa šest posto. Dubrovnik je lani zabilježio 214 dana s usidrenjem cruisera, a u njemu se iskrcalo gotovo 600 tisuća turista, što ga je smjestilo na sedmo mjesto mediteranskih odredišta.

Prema Studiji, ove se godine očekuje daljnje povećanje broja gostiju, a ako se dosadašnji trend rasta gostiju nastavi do 2017. godine, predviđaju stručnjaci s Instituta za turizam, broj turista s cruisera mogao bi premašiti dva milijuna godišnje.

Iako bi to značilo prihod od najmanje 150 milijuna eura i najmanje 1500 novih radnih mjesta, Dubrovnik i Korčula znatno bi premašili kapacitet grada, što bi dovelo do kolapsa.

- Među 23 destinacije koje u Hrvatskoj posjećuju brodovi na cruising putovanjima, jedino se u Dubrovniku i Korčuli javljaju problemi zbog preopterećenosti gradova brojem putnika s cruisera.

Bez zahtjevnijih infrastrukturnih projekata, ovakva situacija na postojećem prostoru može se prebroditi jedino boljom koordinacijom između luke, grada, turističkih zajednica i prometne policije, te u dogledno vrijeme i reduciranjem potražnje - zaključio je dr. Siniša Horak.

Ove godine našu će zemlju posjetiti oko milijun putnika na oko 1700 brodova, što je porast od oko 40-ak posto. Prema istraživanjima, u svijetu će 2011. godine na cruiserima putovati oko 20 milijuna turista.

U Hrvatskoj je u proteklom četverogodišnjem razdoblju prosječna stopa rasta putnika godišnje iznosila čak 21 posto. Među turistima koji posjećuju Hrvatsku najbrojniji su Talijani, a slijede ih Amerikanci i Španjolci. Prosječno potroše 39 eura, a najrastrošniji su Britanci koji na jednom odredištu ostave u prosjeku 51 euro.

Najmanje potroše u Dubrovniku i Korčuli, 34 i 37 eura po osobi, a najviše u Zadru, 82 eura.  Prihod od cruisinga u Dubrovniku se kreće između 21 i 23 milijuna eura godišnje, no Horak smatra da je Dubrovnik, zbog povećanja broja cruising turista i infrastrukture koja ne slijedi to povećanje, postao "grad slučaj".

- Jedan cruiser, prema istraživanju iz Vancouvera, u luku ispusti štetnih tvari kao 2000 automobila u godinu dana - upozorava Horak.

CRUISING DANAS: • 16 milijuna putnika na cruiserima u svijetu prošle godine • 78 brodova - ove će godine ploviti Europom • 1184 pristajanja brodova u hrvatske luke u 2006. godini • 729.000 putnika s brodova u 2006. godini • 600.000 turista s brodova posjetilo je Dubrovnik • 1700 pristajanja očekuje se ove godine • 1.000.000 turista s brodova očekuje se ove godine u Hrvatskoj • 39 eura - prosječno potroši turist u hrvatskim odredištima • 74 posto - turista s brodova prvi je put u Hrvatskoj PROGNOZA ZA 2017.: •  1.5 milijuna  - najmanji broj putnika s cruisera u Hrvatskoj • 5.5 milijuna - najveći broj putnika s cruisera u Hrvatskoj • 75 milijuna eura - najmanji direktni prihod od međunarodnog cruis inga • 150 milijuna eura - najmanji indirektni i direktni prihod od međunarodnog cruisinga • 200 milijuna eura - najveći direktni i indirektni prihod od međunarodnog cruis inga • 1.500 - novih radnih mjesta ZAGAĐENJE OD CRUISERA: • Cruiseri zagađuju zrak od ispušnih plinova motora i spaljivanja otpada • Postoje tri glavne skupine otpadnih voda: crne i sive vode, te brodska kaljuža • Svaki putnik na tipičnom cruiseru dnevno proizvede 20 - 40 litara crne vode (fekalije iz WC-a), 120 - 340 litara sive vode (tuševi, perilice, saune, kupke) • Sastav otpada sličan je komunalnom otpadu. Dnevna akumulacija takvog otpada po putniku procjenjuje se na 3 do 4 kilograma • Procjenjuje se da brod s 3000 putnika proizvede od 55 do 85 litara posebno opasnog otpada na dan PET PREPORUKA INSTITUTA: 1. osnovati sjedište nacionalne udruge za cruis ing turizam u Dubrovniku 2. međusobno povezivanje luka i suradnja 3. produljenje sezone cruis inga na cijelu godinu 4. orjentiranje cruis inga prvenstveno na brodove srednje veličine 5. Smanjenje zagađenja zraka omogućavanjem cruiser ima da se spoje na izvor električne energije dok su u luci i zabranom ispuštanja otpada u more

Lana Mindoljević i Lidija Crnčević